Česte su rasprave među vozačima jeli ‘legalno’ blicati drugim vozilima u prometu, a kada se i dođe do pozitivnog zaključka, onda se stvaraju dvojbe – kada je legalno to uistinu i činiti?
Prema propisima, vozač motornog vozila dužan je umjesto dugih svjetala za osvjetljavanje ceste upotrebljavati kratka svjetla pri mimoilaženju s drugim vozilom, kad vozač tog vozila prijeđe na kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 metara. Dakle, zakon i te kako “podržava” blicanje kad vaša duga svjetla nekome smetaju, piše u najnovijem izdanju HAK revije.
Stoga, blicanje je zakonom propisan legalan i legitiman oblik komunikacije između vozača. Isto tako, i na cesti izvan naselja, prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj ili prije dolaska na prijevoj, na kojima je teško mimoići se noću, tu ulogu komunikacije između vozača također po samom slovu zakona preuzima blicanje!
– Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) u navedenim slučajevima vozač u pravilu, umjesto zvučnog znaka upozorenja, upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju prije pretjecanja drugog vozila. Svjetlosni znak upozorenja vozač može upotrijebiti i danju ako takav način upozorenja drugim sudionicima u prometu više odgovara zbog uvjeta na cesti. Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje ceste, ili naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vodeći računa da se time ne zasljepljuju vozači koji dolaze iz suprotnog smjera, pojašnjava HAK revija.
Ono što nikako nije dopušteno jest požurivanje na autocesti ‘blicanjem’. Zakon propisuje kako na autocesti vozač ne smije požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova, a postupi li suprotno, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260 eura, zaključuje HAK revija o ovoj temi.