PREVENCIJA KORUPCIJE? Vlada želi znati imovinsko stanje carinika. Hoće li uspjeti u tome?

Ilustracija

Na današnjoj sjednici Vlade usvojen je i u saborsku proceduru poslan Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi. Temeljni razlog izmjena i dopuna Zakona o carinskoj službi je nužnost detaljnijeg uređenja obveze davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njihove uže obitelji.

Tako, prema prijedlogu Vlade RH, carinski službenik dužan je dati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju, imovinskom stanju svoje uže obitelji pod kaznenom i materijalnom odgovornošću u svrhu sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja kod primjene službenih carinskih ovlasti.

Nadalje, carinski službenik bit će dužan podnosi izjavu u roku od 30 dana od dana početka rada u Carinskoj upravi na radno mjesto sa stanjem na dan popunjavanja izjave, a u slučaju promjene imovinskog stanja carinskog službenika ili članova uže obitelji, u roku od 30 dana od dana promjene dužan je dostaviti promjenu. Pod promjenom stanja, smatra se svaka promjena u sadržaju imovine, povećanja vrijednosti imovine u iznosu iznad 10.000,00 eura kao i svaka promjena u primicima od obavljanja dodatnog posla (honorara ili drugih naknada) i ostalih primitaka.

Izjava o imovinskom stanju morat će sadržavati osnovne osobne podatke carinskog službenika i njegovog bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, podatke o izvorima primitaka, podatke o obvezama, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima, podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima i podatke o ostalim članstvima i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

Osim o primicima, carinski službenici morat će izvijestiti i o dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama te dospjelim potraživanjima prema trećim osobama, kao i nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, Ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba.

Isto tako, država će morati znati i o novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka carinskog službenika.