Danas je pokladni utorak, posljednji dan maškaranja. U običajima poklada prepliću se pretkršćanski i kršćanski elementi koji su se na različite načine mijenjali kroz stoljeća. Rimljani su poznati kao prvi koji su organizirali svečanosti pod maskama za vrijeme trajanja dionizijskih svečanosti. Pokladni običaji u kršćanstvu potječu iz 9. stoljeća kada je uveden običaj posta od nedjelje prije korizme do Čiste srijede, odakle i potječe naziv mesopust koji se povezuje uz uzimanje posnih jela, bez mesa i masti. S vremenom, negdje u 15. stoljeću, napušteno je pravilo o postu, a poklade su postale vrijeme zabave potpuno suprotno nadolazećem korizmenom vremenu.
U nekim hrvatskim krajevima poklade započinju odmah nakon blagdana Sveta tri kralja 6. siječnja, dok u nekima tek poslije blagdana Svijećnice. Osim naziva poklade ovi običaji nazivaju se još i maškare, mačkare, karneval, fašnik ili mesopust. Poklade su razdoblja smijeha i zabave koja gotovo uvijek kroz šalu sadrže kritike na račun vlastodržaca ili aktualnih događanja.
Osim maštovitih kostima neizostavni dio poklada su i gastronomski specijaliteti, od kobasice i čvaraka do slatkih buhtli, štrudli i krofni s pekmezom, prženih naravno na domaćoj svinjskoj masti. Uživajte još danas u veselju i delicijama, od sutra smo u korizmi!