Izazovi suvremenog društva traže inovativna rješenja, a to ponekad znači spojiti naizgled nespojivo – solarne elektrane i poljoprivrednu proizvodnju. Iza nas je, prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene, najtoplija godina od kada postoje mjerenja. Poljoprivreda je prva na udaru klimatskih promjena stoga se kao jedno od rješenja nude agrosunčane elektrane, teza je konferencije održane početkom mjeseca u Osijeku o mogućnostima primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj.
Iza ovog događaja zajednički stoje Gospodarsko-interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske te Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, naglasila je kako ne možemo više stajati i gledati da se naši vinogradi suše i naše voćnjake uništava tuča kad znamo da agrosloari, kao agrotehnička mjera, mogu pomoći u smanjenju štete od vremenskih nepogoda. Moramo pokazati, nadodala je, dozu patriotizma i pomoći Slavoniji da sama proizvodi svoju energiju tamo gdje joj je potrebna.
Mario Turković, direktor tvrtke Energovizija, izdvojio je zemljišta koja s agronomskog stajališta mogu imati koristi od agrosunčanih elektrana – tu se ističu vinogradi, maslinici, voćnjaci i ribnjaci. Podsjetio je da zakonski propisi dozvoljavaju postavljanje agrosolara na poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD kao trajni nasadi.
S Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Marko Karoglan i izv.prof.dr.sc. Goran Fruk istaknuli su kako se voćnjaci i vinogradi sa solarnim panelima natječu za isti izvor energije, onu sunčevu, ali isto su tako istraživanja pokazala kako djelomično zasjenjenje sa solarnim panelima može pomoći u zaštiti tih kultura od klimatskih promjena. Podsjetili su da nam berbe svake godine počinju puno ranije nego što je to bilo prije.
Isto tako, na konferenciji se moglo čuti kako su analize potvrdile povećanje prinosa od preko 10% djelomičnim zasjenjenjem solarnim panelima kod vinove loze i jabuka te da će se raspoloživost obradivog zemljišta po glavi stanovnika u svijetu smanjivati, a agrosolari pružaju nam alternativu koja nam je potrebna.
Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo 1% ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1000 hektara, uz poljoprivrednu proizvodnju moglo bi se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1000 GWh što je trostruko više od trenutne proizvodnje električne energije od solara u našoj zemlji, zaključak je konferencije koji je objavilo Gospodarsko-interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske.