
Kako bi se ograničila populacija određenih invazivnih vrsta na području Hrvatske, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je Javni poziv za neposredno financiranje projekata „Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta“. Cilj je doprinijeti kontroli populacije prioritetnih invazivnih stranih vrsta na određenim područjima u Hrvatskoj koja su definirana prema razini ugroženosti pojedinih strogo zaštićenih vrsta i neophodnoj hitnosti djelovanja. Takva prioritetna područja odredilo je postojeće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kako je ovo neposredni Javni poziv, što znači kako se na njega mogu prijaviti točno određeni pravni subjekti, s područja Vukovarsko-srijemske županije prihvatljiv prijavitelj za provedbu ovih aktivnosti je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Vukovarsko-srijemske županije (JU Priroda).
Na području naše županije definirane su dvije vrste čiji se utjecaj na autohtone vrste i staništa mora smanjiti. Riječ je o kornjači (Trachemys scripta) te pravoj svilenici (Asclepias syriaca), a za čije uklanjanje županijska javna ustanova ima na raspolaganju 80 tisuća eura.
Što se tiče kornjače, na području Vukovarsko-srijemske županije definirana su tri lokaliteta gdje je cilj smanjiti invazivnu stranu vrstu, dok je prava svilenica problematična na dvije lokacije.
Kornjača Trachemys scripta (Schoepff, 1792) spada u porodicu Emydidae, a obuhvaća dvije podvrste, crvenouhu kornjaču Trachemys scripta elegans (Wied, 1838) i žutouhu kornjaču Trachemys scripta scripta (Schoepff, 1792) te hibrid kumberlandsku kornjaču Trachemys scripta troosti (Holbrook, 1836).
Ova kornjača je invazivna strana vrsta koja izaziva zabrinutost u Uniji. Vrsta potječe iz istočnog SAD-a i sjeveroistočnog Meksika. Radi trgovine kućnim ljubimcima unesena je na sve kontinente osim Antarktika. Zabilježena je u svim državama članicama Europske unije. Kornjača T. scripta može imati značajni negativan utjecaj na zavičajne vrste gmazova, vodozemaca, riba i beskralježnjaka.
Kornjača T. scripta široko je rasprostranjena u Hrvatskoj te je njezina prisutnost potvrđena na više od 120 lokacija u sve tri biogeografske regije. Najveći broj jedinki zabilježen je u kontinentalnoj biogeografskoj regiji. Glavni put unosa ove vrste je puštanje od strane neodgovornih vlasnika kućnih ljubimaca u blizini velikih gradova gdje je vrsta najčešće zabilježena. Za vrstu se već provode mjere kontrole i uklanjanja na više lokacija u Hrvatskoj pa je u okviru ovog poziva odabrano šest županija.
Pasivna metoda uklanjanja uključuje postavljanje sunčališta za kornjače u samo vodno tijelo. Sunčališta je potrebno izraditi od PVC cijevi na koje se pričvrsti mreža koja čini kavez u vodi iz kojeg kornjače ne mogu samostalno izaći. Na cijevi se postave rampe preko kojih se kornjače mogu popeti na cijevi i upasti u vodu gdje je mreža. Također, potrebno je postaviti poprečnu dasku tako da ona na cijevi bude pomična, kako bi učinkovitost sunčališta bila veća (detaljan protokol za izradu sunčališta ustupit će MINGOR).
Jedinke vrste T. scripta izuzete iz prirode potrebno je predati prihvatnim centrima definiranim odlukom MINGOR-a, koji će preuzeti brigu o prihvaćenim jedinkama kako se one ne bi mogle vratiti u prirodu, ili veterinarskoj službi radi provođenja usmrćivanja sukladno Protokolu manipulacije, kliničkog pregleda i humane eutanazije kornjača roda Trachemys (MINGOR, 2020).

Prava svilenica je invazivna strana vrsta koja izaziva zabrinutost u Uniji . Prirodno je rasprostranjena na području Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. U Europu je unesena tijekom 17. stoljeća kao ukrasna biljka i za potrebe izrade vlakana i proizvodnje gume. Posljednjih desetljeća (od 1980-ih) vrsta se proširila diljem Europe. Stvaranjem gustih pokrova negativno utječe na zavičajnu bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Javlja se kao konkurentan korov u usjevima, a svi dijelovi ove biljke sadrže nekoliko glikozidnih tvari (kardenolida) koje su otrovne za ovce, goveda i konje. Natječe se za prirodne resurse i oprašivače sa zavičajnim biljkama, a izlučuje i kemijske tvari koje negativno utječu na rast i razvoj zavičajnih biljaka te time mijenja sastav lokalne flore i rasprostranjenost pojedinih svojti.
Za iskorjenjivanje prave svilenice potrebno je koristiti kombinaciju kemijske i mehaničke metode. Košnju je potrebno provoditi što bliže tlu, a herbicid nanositi selektivno i ciljano na pojedinu biljku uz pomoć fizičkih štitnika kojima se sprječava dospijevanje herbicida na okolne neciljne vrste. Kombinacija mehaničke i kemijske metode predviđena je za sva područja gdje je dopuštena upotreba herbicida. Košnja u proljetnom terminu (između 15. svibnja i 15. lipnja) spriječit će stvaranje cvjetova i sjemena te smanjiti gustoću populacije. Nove izdanke koji se pojave nakon košnje potrebno je tretirati kemijskim sredstvom na osnovi glifosata jednom godišnje u jesenskom terminu (između 15. kolovoza i 15. rujna). Iako ovisno o vremenskim prilikama cvjetanje prave svilenice može varirati iz godine u godinu, u sklopu Plana upravljanja odabrano je razdoblje košnje koje se smatra optimalnim i koje odgovara većini stručnih izvora.
Obnova staništa je aktivnost koju treba prilagoditi pojedinoj lokaciji, odnosno stanju na terenu. Kao adekvatan princip obnove staništa prilikom iskorjenjivanja prave svilenice prepoznato je zasijavanje bijele djeteline ili travno djetelinskih/djetelinsko travnih smjesa s lokalno prisutnim zavičajnim vrstama te prikupljanje mladica drvenastih vrsta iz blizine lokacije uklanjanja i njihovo presađivanje na lokaciju uklanjanja nakon provedbe iskorjenjivanja. Principi obnove staništa detaljnije su opisani u Planu upravljanja pravom svilenicom.
Provedbom ovakvog projekta, osim smanjenja utjecaja invazivnih vrsta kroz uklanjanje, predviđena je i obnova ekosustava kao mjera za potporu sprječavanje ponovne invazije nakon aktivnosti iskorjenjivanja te će se vrednovati rizici i isplativost mjera kontrole populacije prioritetnih invazivnih vrsta.