Kreće još jedan udarni vikend na našim autocestama, a s njim i velike gužve. Zanemarimo li prometne čepove nastale uslijed prometnih nesreća, na to ne možemo utjecati jer ne znamo gdje i kada će se dogoditi, usporena vožnja na autocesti često je rezultat nepoštivanja prometnih pravila, neiskusnih vozača, a u krajnjem slučaju i bahatosti kao najgore moguće opcije.
Krenimo redom. Prije sjedanja za upravljač vozila u autoškolama uče se prometna pravila za koja se polaže i ispit. Nakon polaganja ispita pristupa se vožnji i samom ispitu vožnje na kojemu svi moraju zadovoljiti kriterije. Kada kandidati dobiju vozačku dozvolu, gotovo svi prelaze u kategoriju vožnje PO SVOM te se brzo zaboravljaju pravila. Kao veliki problem treba istaknuti vožnju na autocesti.
Autoškole kandidate vode minimalno na autocestu jer im je to trošak koji razumljivo nitko ne želi dodatno plaćati. Međutim, ponašanje svih kategorija vozača, kako mladih tako i onih starijih, koji rijetko sudjeluju u prometu na autocestama, je katastrofalno i često dovodi do neželjenih situacija. Autocesta se sastoji od zaustavne trake, koja služi za zaustavljanje vozila u slučaju nužde, vozne trake koja se nalazi u sredini i zove se vozna traka zato što služi za konstantu vožnju po njoj te pretjecajne trake koja služi za pretjecanje ili obilaženje sporijih vozila u voznoj traci.
Sad kada smo to ponovili, uputimo se na autocestu. Kreće lagano gužvica…desna traka ima nešto vozila, ali veliki je razmak između njih, često i više od 500m. Kamionima je ograničenje brzine na 90 km/h, da i to naglasimo. Lijeva traka puna vozila, nitko ne želi u desnu traku, često se brže može voziti u desnoj traci jer nema NIKOGA. Dolazimo u situaciju da vozna i pretjecajna traka zamjenjuju svoju ulogu tako da pretjecajna postaje vozna a vozna postaje pretjecajna.
Evo prilike za prometne nesreće jer se vozači iz pretjecajne trake ne žele maknuti jer na 300, 500 metara ispred sebe vide kamion u desnoj traci i nastavljaju vožnju u lijevoj, pretjecajnoj traci i pritom zadržavaju svoju putnu brzinu na 95 km/h ili možda koji km/h brže ne obazirući se na stanje prometa iza sebe i na druge vozače. Često se pravdaju da je desna/vozna traka puna rupa od kamiona pa da zato voze u lijevoj. Pri takvom načinu vožnje lančano nastaju prometni čepovi, nagla kočenja, pa i prometne nesreće. Zašto? Zato što skupina vozača ne poštuje prometna pravila, nema prometnu kulturu itd.
Jedno od ispitnih pitanja na ispitu prometnih pravila odnosi se na praćenje stanja prometa, gdje je obaveza vozača pratiti promet ispred, pored i IZA SEBE. Pametnom dosta.