Kad nisu komarci, onda su smrdljivi martini, kad nisu oni, onda se pojave nekakve bubice iz Turske. I gdje će se prvo pojavi? Pa, naravno, u našem kraju! Kako javljaju iz Hrvatskih šuma, mnogo se ljudi ovih dana žali na ubode sitnih bubica. Riječ je o nametniku o kojem su šumari prvi pisali prije čak 10 godina kada je hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se proširila gotovo posvuda.
Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Hrvatsku stigla iz Turske na ceradama kamiona. Uz ovu bubu, postoji i platanina stjenica, koja se nalazi na gradskim drvoredima platana, a Vinkovci mogu biti sretni što nit’ imamo platan nit’ pravih drvoreda!
– Hrastova mrežasta stjenica djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira što utječe i na prirodnu obnovu naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i brze prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno, iako bez nekih posljedica osim neugode, bocka i ljude, opisuju stručnjaci iz Hrvatskih šuma.
Hrvatske šume d.o.o. zajedno sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već duže vremena poduzimaju intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstva za zaštitu bilja koje će na odgovarajući način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost.