Marko Stjepan Križin, poznatiji kao Marko Križevčanin, rođen je u Križevcima 1588. godine. Prvo je pohađao studij filozofije, a kasnije je odlučio postati svećenik. Kao kandidat Zagrebačke biskupije odlazi na školovanje u Rim gdje je zapisao da je Hrvat, a taj zapis je i danas sačuvan. Nakon što je zaređen za svećenika na kratko se vraća u Zagrebačku biskupiju, nakon čega na poziv ostrogonskog kardinala odlazi u Ugarsku. Tamo je od 1616. djelovao kao profesor i ravnatelj sjemeništa u Trnavi.
Povjerena mu je i uprava benediktinske opatije kod Košica. To područje se danas nalazi na teritoriju Republike Slovačke. Košice su bile utvrda ugarskoga kalvinizma, dok su katolici bili malobrojni i šikanirani. Uz Marka Križevčanina dvojica isusovaca, Stjepan Pongrácz, mađarskog podrijetla, i Melkior Grodziecki, poljskog, brinuli se se za vjernike madžarskoga i slovačkoga jezika. 1619. godine za vrijeme pobune sedmogradskog kneza Gábora Bethlena, kalvinistički zapovjednik Juraj Rákóczy s vojskom je ušao u Košice i dao zatvoriti trojicu svećenika. Pokušali su ih prisiliti da postanu kalvini, a kako trojica svećenika to nisu prihvatila bili su podvrgnuti mučenju.
Marku su obećali i imanje samo da se odrekne rimskog pape i katoličke vjeroispovijesti, no sva trojica su do samog kraja ostala dosljedna svojoj vjeri. Marku su na kraju 7. rujna 1619. odrubili glavu, istog dana ubijen je i isusovac Grodziecki, a drugi dan i Pongrácz. Knez Bethlen je dopustio njihov dostojanstven sprovod tek šest mjeseci kasnije.
Posmrtni ostaci mučenika premješteni su 1635. godine u crkvu u Trnavi. Narod ih je počeo štovati, a blaženima ih je proglasio papa Pio X.1905. Štovanje Marka Križevčanina u Hrvatskoj nije bilo posebno rašireno, no za njega se zauzimao zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac, pa je tako novu župu na Selskoj cesti u Zagrebu 1937. godine posvetio blaženomu Marku Križevčaninu. Prigodom 450. obljetnice mučeništva bl. Marka 1969. godine organizirana je velika svečanost koju predvodio pročelnik Kongregacije za nauk vjere u Rimu kardinal Franjo Šeper. Papa Ivan Pavao II. proglasio je ovu trojicu mučenika za vjeru svetima 2. srpnja 1995. u Košicama. Velika je stvar imati sveca iz redova svih naroda, ne zaboravimo ga moliti da zagovara nas i našu domovinu.