Danas slavimo blagdan jednog od najomiljenijih svetaca Katoličke crkve, svetog oca Padre Pia. Poseban je to čovjek posebne životne priče, kojeg su već za života smatrali svetim i dolazili k njemu sa svih strana svijeta. Rodio se u talijanskoj Pieltrecini, u skromnoj seljačkoj obitelji. Još od malena je jasno vidio svog anđela čuvara, ali je mislio da se takve stvari događaju svima, a tijekom cijelog život imao je i brojna druga viđenja, pa čak i samog Gospodina Isusa i Majke Božje Marije.
Postao je franjevac kapucin, zaređen je za svećenika 1910. godine, a samo nekoliko tjedana nakon toga bio je obilježen stigmama koje je skrivao i nakratko su nestale da bi opet postale vidljive 1918. godine. One su ga boljele i krvarile punih 50 godina, te su nestale tek nekoliko dana prije njegove smrti. Crkveni autoriteti nisu blagonakloni gledali na njega te mu je jedno vrijeme bilo zabranjeno služenje mise s ostalim fratrima, čak su naredili i njegov premještaj, što je on ponizno prihvatio, no narod to nikako nije želio prihvatiti i bunili su se protiv te odluke stoga je ona bila opozvana.
Nakon nekoliko godina ponovno su mu dopustili da slavi misu u javnosti. Oduvijek je bio krhkog zdravlja, a zbog stigmi dodatno je trpio velike fizičke bolove, ali i unutarnje duhovne borbe tijekom cijelog života. Posebno je intenzivno proživljavao euharistiju, a poznato je da je rekao da bi čovječanstvu bilo lakše bez sunca nego bez svete mise. Posvetio se neumornom ispovijedanju, ističući da mora spasiti što više duša. Dane je provodio u molitvi, meditaciji i u ispovjedaonici, a ljudi su u nepreglednim redovima čekali kako bi došli baš kod njega. Imao je dar bilokacije, o čemu su zabilježena brojna svjedočanstva.
Imao je dar čitanja srca i duše, ozbiljno je opominjao je vjernike, ali je bio i izrazito duhovit o čemu svjedoče njegova subraća. Njegovom zauzetošću izgrađena je tada najmodernija bolnica u Italiji nazvana “Kuća olakšanje ljudske patnje” koja i danas služi potrebitima. Svetim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 2002. godine, koji je i sam za vrijeme mladosti čekao u nepreglednom redu za ispovijed kod Padre Pia, a toliko se pouzdavao u njegov zagovor da ga je jednom prilikom već kao poljski kardinal u pismu zatražio da moli za ozdravljenje njegove suradnice koja je bolovala od tumora, što se zaista i dogodilo niti mjesec dana nakon toga.
Umro je 23. rujna 1968., a njegov grob nalazi se u San Giovanni Rotondu u kojem je i proveo gotovo cijeli svoj život. Deseci tisuća vjernika hodočaste tamo svake godine, gdje njegovo tijelo još uvijek stoji neraspadnuto izloženo u staklenom sarkofagu. Nebrojena su svjedočanstva o čudesima i duhovnim i tjelesnim ozdravljenjima koja su se dogodila po njegovom zagovoru koja ostavljaju bez argumenata i najveće ateiste i nevjernike.
Donosimo neke od njegovih najpoznatijih misli:
• Jedan dan bez pobačaja bio bi dovoljan i Bog bi svijetu darovao mir do konca vremena.
• Pobrinut će se Bog da sve stvari dođu na svoje mjesto.
• Moli, nadaj se i ne brini.
• Preskupo te Bog platio da bi te ostavio.
Sveti Padre Pio moli za nas!