Voće na kojem su othranjene, ozdravljene, ali i opijene generacije Slavonki i Slavonaca

Ilustracija/PEXELS

Malo je kojeg slavonskog dvorišta koje nije imalo bar jednu dunju posađenu pored kuće. Ovo, uglavnom po broju plodova, škrto drvo davalo je preslatke plodove na kojima su tijekom dugih hladnih zima othranjene, ozdravljene, ali i opijene generacije Slavonki i Slavonaca. Za razliku od krušaka ili jabuka, dunja nije plod koji se ubere s drveta pa jede već je upravo prerađevina ovog voća ono u čemu uživamo, a sada je već doba godine kada nastupa krajnje vrijeme berbe.

Plod dunje bogat je vitaminima i mineralima pa je poznato kako sadrži velike količine vitamina C te B1 i B2, kao i kalcija, magnezija, kalija, cinka, željeza, natrija. Jednako tako, prožeta je i proteinima, ugljikohidratima te dijetnim vlaknima pa je kao takva itekako pogodna za široku populaciju.

Kod same berbe, potrebno je pažljivo brati plodove jer na tom mjestu dunja će i nagodinu rađati pa ako se polome grančice koje daju urod, trajno će biti oštećena biljka na tom mjestu.

Što se tiče skladištenja, dunja je prilično zahvalna voćka po ovom pitanju, s obzirom kako može odstojati čak i do ranog proljeća ukoliko se čuva na prozračnim i hladnim mjestima poput podruma.

U našim krajevima, dunja se najviše koristila za pripravu, soka kompota te – rakije, a jedan od razloga jest i taj što ih je poprilično lagano pripraviti.

Za kompot od dunja ne treba puno sastojaka, uz jedan kilogram voća, potrebno je pola kilograma šećera, litra vode te jedan limun, a po izboru mogu se dodati i ostali pripravci poput cimeta ili kakav vam je već krajnji okus po volji. Plod se dobro opere, oguli i nareže na komade. U lonac se stave ostali pripravci te se zagrijava na vatri dok se šećer ne otopi, a potom se dodaju dunje koje se kuhaju oko 40 minuta dok ne omekšaju.