Danas Crkva slavi prvog hrvatskog sveca, svetog Nikolu Tavelića. Rođen je u Šibeniku oko 1350. godine, u plemenitoj šibenskoj obitelji. Zanesen učenjem svetog Franje stupa u franjevački red, te nakon ređenja 1379. godine odlazi na službu u Bosnu gdje je svoj rad posvetio propovijedanju katoličke vjere krivovjernicima – bogumilima, kojih je u to vrijeme u Bosni bilo jako puno. Ostao je tamo 12 godina, a nakon smrti bosanskog kralja Tvrtka 1391. godine, zbog loših prilika koje su im onemogućavale djelovanje, odlazi u Svetu zemlju, zajedno s još trojicom svojih braće franjevaca, Deodatom iz Ruticinija u Akvitaniji, Petrom iz Narbone u Francuskoj i Stjepanom iz Cunea u Italiji.
U Jeruzalemu su boravili više godina, živjeli su u samostanu na brdu Sionu, brinuli se za katolike, ali i svojim propovijedanjem i djelovanjem nastojali obratiti muslimane koji su u to vrijeme vladali Svetom zemljom. Osim evangelizacijskog djelovanja i neumornog propovijedanja brinuli su se i o siromašnima i bolesnima nastojeći biti blizu svakom čovjeku u potrebi. Prema sačuvanim svjedočanstvima Nikola i braća živjeli su u skladu s pravilima svog reda, a svojim kreposnim životom izazivali su poštovanje i divljenje svih.
Čvrsto su odlučili propovijedati Kristov nauk islamskim upraviteljima grada i žiteljima islamske vjeroispovijesti kako bi ih što više obratili na kršćanstvo i pomogli spasenju što više duša. Na blagdan Kurban-bajrama 1391. ušli su u kadijinu kuću i pred velikim mnoštvom govorili o Kristu i njegovom nauku, što je kadiju toliko razljutilo da ih je dao zatvoriti i osuditi na smrt. Dana 14. studenoga 1391. godine, nakon što su ih već tukli i mučili, Nikolu i trojicu njegove subraće su isjekli i bacili u vatru. Izvještaj o njihovoj mučeničkoj smrti kao i o njihovim herojskim evangelizacijskim pothvatima zabilježio je sionski gvardijan fra Gerard Chalvet, koji je bio osobno nazočan prilikom njihove mučeničke smrti. Fra Gerard je izvještaj o njima poslao u Vatikan i Šibenik, te se glas o njihovom mučeništvu pronio Europom. Nije poznato gdje se nalazi grob svetog Nikole Tavelića.
Šibenski biskup Antun Josip Fosco 1880. pokreće postupak štovanja svetog Nikole Tavelića kao blaženika, Papa Lav XIII. proglasio ga je blaženim 1889., a papa Pavao VI. svetim 21. lipnja 1970. Tako je sveti Nikola Tavelić postao prvi Hrvat kojega kao sveca slavi cijela Crkva.
Blaženi Alojzije Stepinac, prilikom hrvatskog narodnog hodočašća u Svetu Zemlju 1937. godine, u Jeruzalemu je svečano posvetio oltar u čast jeruzalemskom mučeniku, tada još blaženom Nikoli Taveliću, u kapeli Apostolske delegature. U Šibeniku se pri samostanu svetog Frane nalazi njegovo svetište u kojem se čuvaju njegove relikvije – sandale svetog Nikole Tavelića.
Župa svetog Nikole Tavelića u Županji danas slavi svoj dan, a područna crkva u Ivankovu također je posvećena upravo svetom Nikoli Taveliću.
