Krofne se tradicionalno vežu uz pokladno vrijeme, ali znamo da u Slavoniji gotovo nijedna svinjokolja ne može proći bez njih. Naoko jednostavna slastica krije svoje tajne u procesu pripreme o kojima ovisi kako će to u konačnici ispasti. Nekako je s tim jednostavnim slasticama uvijek tako, pomisliš nekoliko sastojaka, pa što bi tu moglo poći po krivu, a nakraju rezultat ne liči na ono što je trebalo biti. Krofne se rade od dizanog tijesta, a prema legendi naslijedili smo ih od Austro – Ugarske, točnije njenog austrijskog dijela.
Tradicionalan recept ide otprilike ovako: u 250 ml toplog mlijeka (ne vrućeg!) stavite svježi kvasac. Kako bi kvasac započeo svoju čaroliju pospite ga sa šećerom. Kad kvasac lijepo nabubri stavite ga u brašno koje ste prethodno prosijali u dublju posudu. Obično se koristi glatko brašno, ali možete staviti pola glatkog pola oštrog. Ako ih radite od glatkog brašna biti će prozračnije. Zatim dodajete jedno cijelo jaje, 2 žumanjka, 4 žlice šećera, 1 vanilin šećer, malo soli, limunovu koricu, 4 žlice ulja, po malo mineralne i obvezno žlicu rakije ili žlicu ruma. Zašto alkohol? Kako krofne ne bi upijale mast prilikom pečenja.
Odrasli naravno smiju i nazdraviti. Možete i prvo pomiješati sve ove sastojke posebno pa ih onda dodati u brašno i kvasac, a brašno kao i uvijek dodajete po potrebi, trebat će vam barem 500 g za ovu mjeru. Kada sve fino umijesite morate pod prstima osjetiti tijesto, mora biti mekano, ali se ne smije previše lijepiti za prste, a ne smije biti ni pretvrdo jer krofne neće biti fino prozračne. Tijesto se pokrije krpom i ostavi na toplom da se digne oko sat vremena. Jako je važno da su u toplom i da vam na svinjokolji nitko ne otvara vrata da hladan zrak ide po krofnama. Zatim se tijesto stavi na glatku površinu koju ste prethodno posuli brašnom i još se malo premijesi te se razvalja na otprilike 1 cm. Sada upotrijebite neki okrugli kalup, čašu ili šalicu, veličine prema vašoj želji, te izrezujete krugove od tijesta koji se ponovno pokriju i ostave na toplom da se još malo dignu, oko 15-ak minuta.
Krofne su najukusnije kada se prže na svinjskoj masti. Trebati će vam duboka posuda i dosta masti kako bi krofne u njoj plivale tijekom pečenja. Mast mora biti vruća, a kada je najbolja provjerite pomoću komadića tijesta kojeg ćete ubaciti u vrelu mast. Ako se oko njega krenu stvarati mjehurići mast je prave temperature. Možete i drvenu kuhaču umočiti u mast i ako se oko nje stvaraju mjehurići mast je spremna. Naravno da možete koristiti i ulje, ali mast je ipak tradicija.
Važno je također koju stranu krofne ćete prvu staviti u mast, uvijek stavljajte onu koja nije bila na brašnu. Nemojte ih pržiti previše odjednom jer će se smanjiti temperatura masti, dovoljno je 3 ili 4, ovisno o veličini posude. Krofne bi tijekom pečenja trebale porumeniti i narasti tako da dobiju fini bijeli pojas. Kuharice uvijek prema izgledu pojasa procjenjuju uspješnost krofni, ako je debeli bijeli pojas tijesto je dobro ispalo.
Kada su pečene stavite ih na kuhinjski ubrus da se malo ocijede, a zatim ih poslužite s pekmezom i obvezno pospite s šećerom u prahu. To su prave tradicionalne, nekada nije bilo čokoladnih namaza kao danas. Danas ih prave i s punjenjem i svakakve, to je sve prepušteno želji i mašti kuharica. Običaj je također bio da se za svinjokolju tople krofne pošalju susjedima, a za to su uglavnom bila zadužena djeca koja su ih nosila po ulici, ali samo tamo gdje te mama i baka pošalju. I ne smiješ zaboraviti tanjur vratiti kući.
Pekmez je obavezno morao biti domaći, od plavih ili bijelih šljiva, a ako je bilo domaćeg pekmeza od šipka ili kajsija, to je već bila prava gozba. Važno je bilo i ispeći dovoljno krofni kako bi svaki majstor koji je došao raditi i pomagati na svinjokolju kući mogao ponijeti koju krofnu, čak ne mora biti ni namazana nego samo prazna, ali uz krofne obavezno se mora poslati i frišku kobasicu i vrećicu čvaraka. Kako bi postali pravi majstor za krofne kao i u svemu potrebno je iskustvo, zato nemojte odustati ako vam ne ispadnu odmah baš onako kako ste zamislili, a sad s pojasom ili bez, računa se trud i dobra volja.