Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom prošle godine došlo je do pada proizvodnje pšenice za 1,9 posto. Uzrok ovome čak se i ne može do kraja pripisati nepovoljnim vremenskim uvjetima jer je, iz navedenih podataka vidljivo, proizvodnja ostvarena na 138 tisuća hektara, dok je u 2023. bilo riječ o 171 tisući hektara.
Dakle, prinosi po hektaru bili su veći nego u 2023. godini za jednu tonu te se iznosili 5,8 tona u prosjeku. U konačnici, proizvedeno je 806 tisuća tona pšenice.
Od značajnijih kultura, ali i do ozbiljnog pada, došlo je u proizvodnji šećerne repe. Međutim, za razliku od pšenice, ovdje se osjeti utjecaj nepovoljnih vremenskih uvjeta. Naime, unatoč tome što je proizvodnja povećana za tisuću hektara s 8 na 9 tisuća, došlo je do pada proizvedene količine. Tako je prirod u 2023. godini iznosio 62,4 tone po hektaru, dok je prošle godine iznosio svega 52,6 t/ha čime se u 2024. godini proizvelo 472 tisuće tona ove strateški bitne industrijske biljke.
Od ostalih kultura, do pada je došlo u proizvodnji lucerne, sijena i silažnog kukuruza, kako u zasijanim količinama tako i u ukupno proizvedenim tonama.
S druge strane, što se tiče prinosa, dobar rezultat ostvario je kukuruz koji je rastao i po posijanim površinama, ali i po ostvarenim prinosima. Ukupni rezultat je rast od 5,1 posto, dok je prinos po hektaru rastao za 0,3 t/ha u odnosu na godinu ranije. Tako je u prošloj godini proizvedeno 2 milijuna i 93 tisuće tona kukuruza.
Dobra je godina bila i za uljanu repicu, soju i suncokret. Tako je kod repice ostvaren rast od 23,3%, kod soje 17,8%, dok je suncokret imao prinos od 10,8% više nego u 2023. godini. Rastom proizvodnje mogu se pohvaliti i svi oni koji su posijali ječam i krumpir, dok je apsolutni pobjednik po indeksu ostvarene proizvodnje zob koja je imala porast od 61,8%, no posijane su površne od svega 17 tisuća hektara, odnosno 4 tisuće više nego godinu ranije.
