Po brojnim parametrima, Vinkovci su u vrhu korištenja sredstava iz EU fondova – najvažnijeg instrumenta kojim se mjere koristi od ulaska u Europsku uniju. Gotovo sigurno, kao što je sigurno kako će i sutra sunce opet izaći na istoku, 90% učinjenog u proteklih desetak godina ne bi bilo moguće bez tog novca. S druge strane, sudeći prema prethodna tri izborna procesa za Europski parlament u kojem smo sudjelovali, Hrvate i ostale koji žive u Hrvatskoj, ovaj tip izbora ne zanima previše premda se upravo u Europskom parlamentu donosi okvir i za domaće zakonodavstvo.
– Do sada smo imali vrlo slabu izlaznost na izborima za EU parlament, ali vjerujem kako se taj trend mijenja i kako građani postaju svjesni koliko je ovoga puta svaki glas važan. Naročito u današnjim vremenima kada je puno toga na vagi i kada direktno odlučujemo o budućnosti Europe. Važno je kontinuirano komunicirati kako Europska unija nije samo Bruxelles, institucije koje se tamo nalaze i političari koji u njima rade, Europsku uniju čine sve njezine zemlje i svi stanovnici tih zemalja. Izlaskom na izbore svatko od nas može svojim glasom na neki način odrediti smjer kojim će ići Europa, što je od izuzetne važnosti ako znamo kako su ovo izbori koji se održavaju nakon velikih turbulencija na našem kontinentu, od COVID pandemije, energetske krize pa sve do rata u Ukrajini koji i direktno i indirektno utječe na stabilnost i sigurnost svih europskih zemalja. Stoga, ne smijemo propustiti priliku da upravo mi biramo one koji će donositi povijesne odluke i odlučivati o zakonima koji se tiču svih nas, istaknuo je vinkovački gradonačelnik i saborski zastupnik Ivan Bosančić.
373 milijuna građana odlučivat će u kojem smjeru idemo. S obzirom kako će se u narednih pet godina donositi politike za srednjoročna razdoblja, praktički za vikend odlučujemo o čitavoj budućnosti desetljeća.
– Vjerujem kako će se i nadalje velika pozornost pridavati zelenim politikama odnosno zaštiti okoliša, troškovima života stanovnika, stabilizaciji gospodarstva i socijalnim pitanjima te vladavini prava. No, ono što će zasigurno biti pod posebnim i najvećim povećalom pitanja su cjelokupne sigurnosti i rješavanje migracijskih problema. Ključno je upravo iz tih razloga da nas u EU parlamentu predstavljaju ozbiljni ljudi s opipljivim postignućima koji su predano radili na ulazu Hrvatske u euro zonu i schengensko područje, kao i na brojnim važnim europskim zakonima, ljudi koji znaju kako stvoriti pretpostavke za rast gospodarstva i očuvanje radnih mjesta u krizama, kako osigurati stabilnost i sigurnost svojih zemalja, ali i poboljšanje životnog standarda građana. Imali smo u proteklom mandatu primjere što se događa kada na ovako važna mjesta pošaljemo one koji se služe najjeftinijim populizmom i prodaju priče koje ne mogu i ne znaju realizirati, bave se teorijama zavjera i koji su nas često svojim ispadima sramotili.
Ovo su četvrti EU izbori na koje izlazimo (prvi su obuhvatili samo godinu dana mandata). Jesmo li dobili na političkoj težini tijekom proteklih 11 godina?
– Hrvatska u izbore za EU parlament ulazi s povijesnom stopom zaposlenosti, u našoj zemlji u ovom trenutku imamo 1.722.000 radnih mjesta. U prvom tromjesečju ove godine ostvaren je gospodarski rast od 3,9% po čemu smo u samom vrhu EU. Rekordan je i porast prosječne plaće na 1.326 eura, što je za 749 eura više u odnosu na recimo 2016. godinu. Također, inflacija je pala na 3,3% što je najniža stopa još od rujna 2021. godine, manja nego što je bila prije ruske agresije na Ukrajinu i globalne energetske krize. Ono što nas u Slavoniji i Vinkovcima posebno zanima, s novim javnim pozivima za bespovratna EU sredstva iz NPOO osigurano je dodatnih 3.700 mjesta u dječjim vrtićima, uz izgradnju i proširenje 1.030 osnovnih škola i 375 novih sportskih dvorana. Znači na dobrom smo putu ostvarivanja plana da svako dijete ima mjesto u vrtiću i da svi naši osnovnoškolci pređu na jednosmjensku nastavu. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti već spomenuti ulazak u Schengen i Eurozonu, provedbu ogromnih infrastrukturnih projekata kao što je izgradnja Pelješkog mosta, recimo, ali ni nabavku borbenih vozila i modernih borbenih aviona čime je nacionalna sigurnost podignuta na potpuno novu razinu. Zanimljiv je i podatak, kojeg možda mnogi ne znaju, kako je povećan omjer dobivenih i uloženih sredstava u BudgetEU, iz kojeg smo dobili 14,6 milijardi eura više nego što smo u njega uplatili.
Vinkovci se prilično hvale uspjesima koji su ostvareni od fondova koji se pune europskim novcem. Jesu li ta sredstva obuhvatili sve naše potrebe ili se razvijamo kako Unija hoće, umjesto kako nama treba?
– Vinkovčani su se iz prve ruke u proteklih 7-8 godina mogli uvjeriti koliko je važna sinergija europskih, državnih i lokalnih institucija. I ovdje bi se ponovno vratio na ljudske resurse odnosno prave ljude na pravim mjestima i njihove odluke koje su se pokazale ključnima u određenim trenutcima. Nemojmo se zavaravati, nije to tako jednostavno kako se misli, pošaljemo zahtjev u Bruxelles i oni nam prebace novac. U svaki projekt uloženo je puno truda i rada i prije svega stručnosti u cjelokupnom lancu koji se sastoji od hrvatskih predstavnika u EU, državnih dužnosnika te u konačnici nas na lokalnoj razini. Ono što je sigurno je da EU fondovi godinama unazad mijenjaju sliku Vinkovaca i zahvaljujući njima rastemo i postižemo značajne rezultate u nastojanjima da naš grad bude što ljepše i ugodnije mjesto za život. Uz one do sada provedene, ako u obzir uzmemo i prihvaćene projekte koju su tek pred nama, kao što su ulaganja putem ITU mehanizma i sredstava iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, dolazimo do brojke od preko 270 milijuna eura (preko dvije milijarde kuna) europskih sredstava uloženih u Vinkovce posljednjih godina. Osim velikih infrastrukturnih projekata koji mijenjaju vizuru grada i koji su imali i imaju velikog utjecaja na rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, od velikog značaja su i oni manji, socijalno orijentirani projekti od kojih direktne koristi imaju naši umirovljenici, učenici, studenti, branitelji, sve udruge i društva.
Ulaskom u Uniju otvorene su granice. Mnogi naši sugrađani i članovi obitelji nisu više mogli ni željeli čekati bolju Hrvatsku, a ni život za njih. Jeli realno za očekivati promjenu tog trenda u korist Hrvatske, Slavonije i Vinkovaca?
– Otvaranjem granica su stanovnici novih članica, uglavnom zemalja u tranziciji kakva je i Hrvatska, iskoristili mogućnost odlaska u veće i razvijenije zemlje koje su tada mogle ponuditi znatno bolje uvjete rada, konkretno puno veća primanja. Danas se situacija polako mijenja i te razlike više nisu toliko izražene. Vrlo je znakovito obećanje premijera Plenkovića i Vlade RH, a nemamo razloga sumnjati u isto jer puno puta do sada smo se mogli uvjeriti kako su obećanja ispunjena, pa i premašena, a ono se odnosi na podizanje Hrvatske na 80-82% prosjeka razvijenosti Europske unije. Tada bi se trend iseljavanja, koji već sada usporava, trebao u zaustaviti u potpunosti jer u zemljama koje dosegnu tu razinu životnog standarda i ekonomskog napretka ljudi više nemaju potrebu odlaziti u druge države EU. A što se tiče samih ulaganja u Slavoniju, treba naglasiti kako je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u ovaj dio Hrvatske već uloženo tri milijarde eura, a pred nama su vrlo brzo i nove velike investicije, zaključio je Bosančić.