Dio kolača teškog 9,6 milijardi eura mogao bi završiti i u VSŽ

Nacionalni plan za oporavak i otpornost je poseban program, težak 9,6 milijardi eura. Hrvatska ga priprema kako bi mogla koristiti sredstava Europske unije namijenjena bržem i snažnijem oporavku od posljedica korona krize. Povela se prava bitka između Vlade RH i poduzetnika oko modela raspodjele najatraktivnijeg dijela NPOO, bespovratnih sredstava u iznosu od 6,3 milijarde eura. Predsjednik Vlade Andrej Plenković poduzetnicima obećava 30% sredstava, dok poduzetnici smatraju da trebaju ostvariti više.

– Smatramo kako javnost mora biti upoznata s činjenicom da 23 milijarde kuna subvencija domaćim tvrtkama donosi investicije od još barem 35 milijardi kuna koje će poduzetnici sami uložiti i otvoriti tisuće novih radnih mjesta. 23 milijarde kuna za izgradnju obilaznica, zgrada i druge infrastrukture s dugačkim razdobljem povrata investicija stvara dodatni trošak poreznim obveznicima od 3,45 milijarde kuna iz proračuna – nedavno je izjavio Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Premijer Andrej Plenković je uoči jučerašnjeg posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji najavio da će mjere NPOO biti javno objavljene ovaj tjedan. Povodom toga, razgovarali smo s Tomislavom Panenićem, bivšim ministrom gospodarstva, o mogućnostima koje će NPOO pružiti našim poduzetnicima i građanima.

* Na koja sredstva NPOO bi mogli računati poduzetnici u VSŽ?

– NPOO nije više nepoznanica, moguće su samo manje promjene, ali ključni projekti koji će se financirati su već poznati. Nažalost, već sada znamo da se kod nas neće dogoditi investicija Rimca niti izgradnja biorafinerije u Sisku kao niti jedan značajniji privatni projekt. Morat ćemo se zadovoljiti očekivanjem da će naše tvrtke biti među 250 čiji je projekt ostvario bespovratna sredstva za ulaganja u zelene i digitalne tehnologije ili 100 za projekte kreativne industrije. Iz navedenog je jasno da će konkurencija biti ogromna. S druge strane je npr. predviđeno čak 7.000 zajmova za likvidnost i investicijska ulaganja poduzeća, a značajna sredstva su previđena i za druge oblike financijskih instrumenata kao što su mezzanine zajmovi i jamstva.

* Ako smo dobro razumjeli, teško će poduzetnici do bespovratnih potpora?

– Jezik političara i poduzetnika se ponekad jako razlikuje, a u ovom slučaju bojim se da očekivanja brojnih poduzetnika neće biti ostvarena. Koliko bi naše lokalne vlasti bile zainteresirane financirati svoje projekte iz zajma? Teško bi se to dogodilo pa je izvjesno da će sredstva zajma većinom biti usmjerena poduzetnicima.

* Vukovarsko-srijemska županija je prošle godine prijavila 30 projekata ukupne vrijednosti od gotovo dvije milijarde kuna za uvrštavanje u NPOO. Koji od tih projekata bi se mogli ostvariti?

– Mnogo je bilo želja, ali eventualno financiranje mogli bi ostvariti obnova autobusnog kolodvora u Vinkovcima, obnova osnovnih i srednjih škola, izgradnja centra za digitalizaciju te završetak centra za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura. U svakom slučaju, treba imati spremnu dokumentaciju i iskoristiti svaku moguću priliku.

* Koji bi još projekti bili od interesa za stanovnike naše županije?

– Planirani su brojni nacionalni projekti koji će unaprijediti stanje brojnih sustava u državi pa ćemo od njih imati neku korist. Lokalno bih istaknuo energetsku obnovu višestambenih zgrada pa bi bilo dobro da upravitelji zgrada prionu izradi projektne dokumentacije. Također je predviđeno financiranje izgradnje domova za starije i nemoćne osobe i dječjih vrtića. Za nas je važna i mogućnost izgradnje širokopojasnog pristupa internetu u mjestima u kojima ne postoji komercijalni interes – zaključio je Panenić.