Vlada Republike Hrvatske napokon je odlučila povezati sve raspoložive podatke koje posjeduje po raznim bazama i registrima te formirati Središnji registar stanovništva.
Riječ je o Registru koji treba povezati već postojeće informacije te tako pružiti uvid u podatke o kućanstvu te administrativno rasteretiti građane u postupcima ostvarivanja različitih prava kroz ažuriranje i razmjenu podataka među institucijama, javljaju iz Vlade.
Zakon o središnjem registru u petak će biti upućen u javno savjetovanje, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, će imati pristup registru, rekao je ministar financija Marko Primorac prilikom predstavljanja Registra.
Podaci o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima ono je što će činiti okosnicu ove Baze. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.
Uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, zatim uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.
Formiranjem ovog registra prestat će i stvarna potreba za popisom stanovništva s obzirom kako će Registar obavljati prikupljanje svih onih informacija koje su se prikupljale na terenu kroz popis stanovništva. I dok je popis stanovništva prikupljao podatke svakih deset godina, Registar eć prikupljati i obrađivati iste te podatke u stvarnom vremenu.
Tako, kada je riječ o ciljevima uspostave registra, osim ukidanja potrebe popisa stanovništva, tu je i omogućavanje realnog izračuna dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, pri čemu primjerice neće biti moguće da neka osoba bude član dva kućanstva.
Po njegovim riječima, uspostava registra će onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava, pri čemu će se podaci ažurirati te razmjenjivati među institucijama.
Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih, zaključio je Primorac.
Ta pojedina prava se primjerice odnose na dječji doplatak, naknade za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije studenata. Kako je izvijestio ministar, samo u 2022. je obrađeno 427.083 takvih zahtjeva, a njima su bile obuhvaćene 912.393 osobe.