Gdje su kontejneri?

Tko je zapalio žito? – pitao je gospodin Šicer u legendarnom Salašu u malom ritu.

Gdje su kontejneri iz Gunje? – pitaju iz Domovinskog pokreta.

U potresom pogođeno područje Banovine ovih dana stižu kontejneri iz brojnih europskih zemalja namijenjeni smještaju nesretnika koji su ostali bez krova nad glavom, doslovno pod nebom koje k tome nije ni vedro. No, gdje su, doista, hrvatski kontejneri kojih bi u robnim zalihama trebalo biti točno 117?

Iz Domovinskog pokreta navode kako raspolažu povjerljivim podacima o tome da su kontejneri, u kojima su bili smješteni stanovnici Gunje nakon nezapamćene poplave u svibnju 2015. godine, raspoređeni uz zelenu granicu i to krajem 2019. i početkom 2020. godine.

Sukladno Zakonu o državnim robnim zalihama kontejneri se koriste za osiguravanje potreba u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, velikih prirodnih nepogoda ili intervencija na tržištu radi osiguravanja stabilnosti u slučaju većih poremećaja. Potres na Banovini je svakako prirodna nepogoda zbog koje je potrebno aktivirati robne zalihe, pa tako i kontejnere, za koje bi se, prije svega, trebalo znati gdje su. U godišnjem popisu roba strateških robnih zaliha, nigdje se ne spominje da nedostaju kontejneri. Inventura iz 2020. kaže da je sve na broju osim brašna i šećera, a čiji je nedostatak utvrđen još ranije, pri popisivanju 2017. i 2018. godine – navodi se u priopćenju Domovinskog pokreta u kojem su se DP-ovci osvrnuli i na Vladino izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2015. i 2016. godinu po kojem Hrvatska ima 117 kontejnera.

Stoga se mnogi danas s pravom pitaju, ”Gdje su nestali kontejneri iz Gunje, jesu li na zelenoj granici umjesto na Banovini?!”. Pozivamo Vladu da hitno odgovori na ova pitanja”, poručili su iz Domovinskog pokreta.

U odgovoru koji je stigao iz Banskih dvora, između ostalog, stoji da je priopćenje za medije Domovinskog pokreta glede dostupnosti i raspoređenosti kontejnera iz robnih zaliha ”eklatantan primjer pokušaja manipulacije i širenja straha”.

U Domovinskom pokretu se pozivaju na nekakve “povjerljive” izvore koji su, eto, baš njima odlučili otkriti gdje su nestali kontejneri. No, čak su i čelnici DP-a imali priliku vidjeti kontejnere ispred bolnica i domova zdravlja jer je njih 201 upućeno za pomoć zdravstvenom sustavu u borbi protiv koronavirusa. Njih 77 je još uvijek u funkciji smještaja u Zagrebu i okolici, a posljednjih dana 21 kontejner je upućen na područje Petrinje, Gline i Siska. Potrebe stradalog stanovništva su velike i neizmjernom solidarnošću te koordinacijom niza organizacija i pojedinaca dolazi se do dodatnih mobilnih stambenih jedinica te će uskoro svi imati privremeni smještaj. Politikantstvo i izmišljanje vijesti iz navodnih provjerenih izvora ne padaju na pamet marljivoj i suosjećajnoj većini; institucijama, udrugama, volonterima, navijačkim skupinama, medijima, dijaspori i svima ostalima koji se trude osigurati pomoć na terenu. Ovakve ideje imaju oni koji parazitiraju na sijanju panike i straha. To je njihova politička agenda i jedino što mogu ponuditi hrvatskim građanima, dok je naš zadatak omogućiti da svi stradali u Petrinji, Sisku i Glini čim prije imaju obnovljen i siguran dom – piše Vlada RH u svom priopćenju.

I dok partija ping-ponga u prebacivanju političke odgovornosti traje, građani ugroženog područja apeliraju na javnu objavu kriterija za dodjelu kontejnera jer se već javljaju sumnje da će bolje proći oni koji – zvuči li vam odnekud poznato? – ”imaju vezu”. Na terenu se, naime, već tehnicira i konkretnim sumnjama o tome da su kontejneri iz donacija pristiglih iz EU dodijeljeni onima koji ”znaju prave ljude na pravim mjestima” iako im objekti nisu devastirani u tolikoj mjeri da se u njima ne bi moglo živjeti, dok nekima kojima su domovi doslovno sravnjeni sa zemljom, kontejneri još uvijek ne dolaze. I nema naznaka kada bi mogli doći.  

Po vladajućima je danas ”raspalila” i stranka GLAS iz koje prozivaju Vladu zbog zakašnjelih reakcija nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji ocijenivši ih “katastrofom nakon katastrofe”.

Sedam dana je Vladi trebalo da objavi prvu ozbiljniju reakciju na užas u kojem su se pogođeni ljudi našli, i to nakon mnogih, svakodnevnih apela i upozorenja medija i volontera – navodi GLAS.

Osim što smatraju kako je Vlada očigledno prekršila članak 17. Zakona o strateškim robnim zalihama, koji kaže kako se robne zalihe održavaju pravovremenim obnavljanjem, te zbog toga pozivaju na odgovornost, iz Domovinskog pokreta skreću pažnju na još nešto:

Netko mora odgovarati i za izvedbu ili nadzor obnove zgrada porušenih u velikosrpskoj agresiji.

Obnova kuća nakon Domovinskog rata posebna je priča koju valja staviti pod povećalo. Kuće u Petrinji doslovno su se urušile kao kule od karata, što ukazuje na njihovu lošu, aljkavu i prije svega gradnju protivnu zakonima koji jasno propisuju način gradnje (uloga nadzornog inženjera, voditelja gradnje, investitora…), što se može, smatraju neki građevinski stručnjaci, etiketirati pojmom od osam slova – KRIMINAL! Mnoge činjenice upućuju na to da je riječ o procesu koji mora ući u sferu istraživanja kaznene odgovornosti.

Ministar graditeljstva Darko Horvat na tu temu:

Središnji državni ured za obnovu ima sve te vjerodostojne podatke i zazivati bilo čiju odgovornost u ovom trenutku je bespredmetno, do trenutka dok  ne budemo 100 posto sigurni što se događalo i tko su bili akteri.

FOTO: Ilustracija