Ide dika, kapu najerio… Što se skriva iza naziva otvorenja Vinkovačkih jeseni?

FOTO: Dražen Bota

PIŠE: Matej Delaš

Ide dika, kapu najerio…, stih starovirskoga svatovca koji je zabilježen u Starim Mikanovcima dvadesetih godina prošloga stoljeća te se izvodio do pedesetih godina, tematski će obilježiti otvaranje 56. Vinkovačkih jeseni za koje je zadužen redatelj i autor scenarija Marko Sabljaković. Podsjetimo, otvaranje je i prošlogodišnjih Vinkovačkih jeseni režirao ravnatelj Kazališta „Mika Živković“ Retkovci, toga puta naziva Curo draga iz sokaka moga.

Svatovac je danas zaštićen na nacionalnome popisu nematerijalne kulturne baštine i stih o diki s najerenom kapom tematski će zaokružiti večer otvorenja. Kapa Šokcu predstavlja svetinju. Ona se skidala samo u posebnim prilikama, ona glavu čuva, njome se moglo poniziti i uvrijediti. Skidala se kada bi Šokac želio pozdraviti značajnije osobnosti – govori nam Marko Sabljaković.

Program otvaranja započinje uvodnom scenom, a zatim slijedi pet epizodnih scena. Prva scena zove se O kirbaju momačke se kape cifraju, druga se zove I cure kapu nose, treća Cvjetni korzo u čast Hrvatskoga doma s podnaslovom Kapa je Šokcu svetinja!, četvrta Didina kapa  te zadnja, peta nosi naziv Ide dika, kapu najerio… Scenarij donosi prikaz života na vinkovačkome korzu dvadesetih godina prošloga stoljeća kada je malena varoš Vinkovci dobila status grada, a upravo je to mjesto prilika kada se može pokazati najlipše ruvo ili se, pak, kako redatelj tvrdi, dičiti modnom osviještenošću. O tome kakva će se radnja moći vidjeti u tome prikazu, redatelj nam je otkrio u kratkim crtama.

Na korzu će se tih dvadesetih godina nalaziti građanstvo, ali i pripadnici viših slojeva društva. Posebnu će pažnju gledatelja zaokupiti pojavljivanje došljakinje, gospojice učiteljice, u Vinkovcima te njezin susret s tridesetogodišnjim šumarom-lugarom koji se vraća u rodni grad. Njih će zadesiti neočekivana sudbina o kojoj dalje ne bih otkrivao, a cijeli će program otvaranja pratiti, naravno, glazbeni i folklorni elementi te narodno ruvo u službi obilježavanja narodnoga bogatstva – dodaje na kraju naš sugovornik Marko Sabljaković.

Na otvorenju će se čuti i stihovi  Vinkovačkoga madrigala Stanislava Geze Milošića koji ga je napisao sredinom dvadesetoga stoljeća, a prvi je put pjesma izvedena 1971. godine na Vinkovačkim jesenima. Uglazbio ju je Julije Njikoš. Naš sugovornik naglašava kako je spomenuta pjesma nepravedno zapostavljena zadnjih pola stoljeća te koji će još događaji iz 1923. godine oživjeti na ovogodišnjem otvaranju.

Niz događaja poput vinkovačkoga crkvenog goda na dan sv. Ivana Nepomuka, prikaz ophoda otočkih kraljica, odnosno kraljičara, polaganje kamena temeljca za izgradnju Hrvatskoga doma u Vinkovcima, a potom i pučka svečanost povodom njegova svečanoga otvorenja 2. rujna 1923. godine kad je vinkovačkim ulicama održan, kako ga tada nazvaše, Cvjetni korzo, bit će prožeti u zaokruženoj sadržajnoj cjelini protkanoj tradicijskim karakteristikama slavonskoga podneblja – zaključuje Sabljaković.