Mjesec hrvatskoga jezika

Naslovnica tjednika Telegram iz 1967. 

Ove nedjelje, na Međunarodni dan materinskoga jezika, započeo je Mjesec hrvatskoga jezika koji se već dugi niz godina obilježava u Hrvatskoj i drugim zemljama gdje postoje hrvatski govornici, a završit će u srijedu 17. ožujka, na 54. obljetnicu objave znamenite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska izvještajna novinska agencija prenosi da je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pripremio niz predavanja tijekom sljedećih mjesec dana koji će se moći pratiti na mreži te učitelje, nastavnike i profesore Hrvatskoga jezika poziva da se prijave na adresu putem elektroničke pošte ured@ihjj.hr kako bi se dogovorili o terminima predavanja.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. godine u tjedniku “Telegram”, a sastavili su ju Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić. Dana 15. ožujka 1967. godine, tvrdi Matica hrvatska, već je bila razaslana te ju je potpisalo Društvo književnika Hrvatske, Matica hrvatska te preostalih 16 ustanova. Deklaracija je bila odgovor na nametnuti Novosadski dogovor 1954. godine iz kojeg je proizašao i Novosadski pravopis 1960. godine jer se njime hrvatski jezik nije stavljao u ravnopravan položaj. Zahtjevi su Deklaracije bili Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost četiriju književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga, makedonskoga te U skladu s gornjim zahtjevima i objašnjenjima potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga književnog jezika u školama, novinstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu, te da službenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, službeno upotrebljavaju književni jezik sredine u kojoj djeluju. Više je puta pisano tome kako su potpisnici Deklaracije zbog navodnoga nacionalizma i protudržavnih djelovanja sankcionirani, a prvi je svoj potpis na Deklaraciju stavio Miroslav Krleža, već nakon nekoliko dana bivši član Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske, koji je Josipu Brozu Titu poslao pismo želeći opravdati svoj i ostale potpise i same zahtjeve. Pismo nije pročitano, a Krleža je, često u raznim predajama opisivan kao Titov prijatelj, isključen iz Komiteta jer se potpisom odrekao Novosadskoga dogovora koji nije značio nikakvu ravnopravnost.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na svojoj je službenoj stranici objavio program događanja u Mjesecu hrvatskoga jezika, a među njima su objavljivanje mrežnoga jezičnog savjetnika od 21. veljače, razna predavanja i predstavljanja knjiga među kojima su “Mađarsko-hrvatski rječnik” i “Hrvatsko-mađarski rječnik” te pokretanje mrežnoga portala Hrvatski u školi. Predavanja za učitelje, nastavnike i profesore Hrvatskoga jezika ticat će se anglizama i germanizama u hrvatskome jeziku, podrijetla osobnih imena, jezičnih igara, jezičnih savjeta te mnogih drugih tema.