Afrička svinjska kuga ovih dana pojačava širenje Općinom Štitar. Bolest se najprije pojavila u južnom dijelu Štitara, bližem rijeci Savi i granici s Bosnom i Hercegovinom, potom i u jugozapadnom dijelu Štitara, a onda i u Velikom kraju, sjeverno od središta mjesta. Načelnik Stjepan Gašparović (HSS) upozorava:
– Bolest je stvarna, dio svinja u dvorištima imao je teške simptome, došlo je i do uginuća.
Gašparović smatra kako su u slučaju Štitara unosnik bolesti divlje svinje, a širenje je izazvano zbog povećanog intenziteta kretanja ljudi prilikom sprječavanja veće štete od nedavnog požara.
– Bolest cirkulira kroz dvorišta, od susjeda do susjeda, a iako ljudi pokazuju veliku odgovornost i pažnju, putevi prijenosa su izvjesno preko raznih vrsta životinja koje se mogu kretati ili letjeti kroz dvorišta. S obzirom na to da je do sada eutanazirano nekoliko stotina svinja, a nikakvih mjera ili sanitarnih kordona nema, za očekivati je daljnje širenje bolesti.
Gašparović, onako laički, primjećuje i ovo:
– Do sada u Štitaru, osim pretpostavljenog prijenosa posredstvom ljudi ili putem divljih svinja na rubovima sela, nije bilo “skokova” kuge izvan udaljenosti od 300 metara od prethodno zaraženog gospodarstva. Zaključak se nameće, istom logikom, da bi radi zaustavljanja bolesti trebalo raditi sanitarni kordon bez svinja bar 300 metara od zaraženog gospodarstva, naravno uz odštetu ljudima. Osim navedenog, broj divljih svinja potrebno je svesti na nulu. Ovako, bez ikakvih organiziranih mjera, bojim se da je ovo tek početak i da će u Štitaru tisuće svinja oboljeti i biti eutanazirano.
Osim svega navedenog…
– U šumama se osjeti smrad lešina. Pretpostavljam divljih svinja.
I za kraj:
– Mole se vlasnici oboljelih svinja da prilikom eutanazije sami organiziraju izvlačenje, a ukoliko je riječ o starim ili nemoćnim osobama, Općina Štitar će im osigurati pomoćnika. Što se odštete tiče, prema zadnjim informacijama odštetu za eutanazirane svinje dobit će svi svinjogojci, kako oni registrirani, tako i neregistrirani. Ipak, mole se svi za povećan oprez, postavljanje prednjih i zadnjih kapija te naravno poštivanje drugih sigurnosnih mjera – zaključuje Gašparović.