Program obilježavanja 3. obljetnice stradavanja dvanaestorice redarstvenika u Borovu, započeo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomen ploče na stadionu Cibalije te ispod murala kod podvožnjaka. Upravo je vinkovački stadion bio polazišna točka te, ali i svih ostalih ključnih akcija u kojima su pripadnici policije sudjelovali u narednim mjesecima.
– Dvanaest heroja vinkovačkog kraja u tom je trenutku krenulo braniti nenaoružani hrvatski narod. To je bio jedan izniman šok kako za njihove obitelji, ali tako i za sve nas. Mi u Vinkovcima iznimno poštujemo ovaj dan jer je to zasigurno jedan od najtužnijih trenutaka grada Vinkovaca i cijeloga kraja, istaknuo je vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.
Kao i svake godine, na obljetnici sudjeluju i članovi obitelji, ali i suborci poginulih redarstvenika. Jedno je jasno, vrijeme rane ne liječi, a odgovori se s opravdanjem i dalje traže….
– Smrću dvanestorice redarstvenika životi svih nas u Hrvatskoj preokrenuli su se preko noći. To je bilo upozorenje i najava svega onoga što nam dolazi iz kuhinje velikih meštara rata koji su dobro organizirali taj događaj koji još uvijek nije rasvjetljen od strane institucija. Prije dvije godine izdana je knjiga „Knjiga: Sjeme zla – Borovo Selo 2. svibnja 1991.“ koja je nikako ne može probiti u javnost, kao ni snimljeni film u kojem govori Martin Matković, zapovjednik akcije iz Borova. Zašto svi oni koji su dužni reći istinu i koji su bili glavni „glumci“ u toj akciji nisu htjeli govoriti istinu niti se odazvati na moj okrugli stol koji sam organizirao s ratnim ministrom Ivanom Vekićem, istaknuo je predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata „Krpelj“ Vinkovci Stevo Culej.
Prema njegovom mišljenju ostaje nejasno kako pojedinac može učiniti daleko više od državnih institucija koje na raspolaganju imaju apsolutno sve resurse, a u ovom slučaju malo toga čine.
– Ni oni koju su bili u Borovo Selu ne znaju zašto su bili tamo, tko ih je organizirao i tko je uopće osmislio cijelu tu igru. Možemo napokon pretresti dokumente i podnijeti kaznene prijave. Ja sam osobno sam podnio 57 prijava. Na moju inicijativu iz 2013. godine zatvoren je Milan Marinković na 2,5 godine i Dragan Rakanović sad se nalazi u Irskoj u zatvoru zbog ratnog zločina kojeg je počinio u dvorištu nad zarobljenim i ranjenim Boškom Crčićem-Kurtanjekom, a gdje je umoren i moj brat.