ORA ET LABORA Danas je blagdan svetog Benedikta – zaštitnika Europe!

Danas slavimo blagdan svetog Benedikta, zaštitnika Europe. Benedikt je svoj posvećeni život započeo u Rimu, no razočaran njegovim propadanjem povlači se u osamu i tri godine provodi u pustinji u postu, samoći i molitvi. Godine 529. osnovao je novu redovničku zajednicu na brijegu Monte Cassino u Italiji koju uređuje svojim Pravilom. Pravilo je zapravo knjiga sa 73 poglavlja, protkano Biblijom i predajom kršćanskog istoka i zapada, a čiji je utjecaj u zapadnom kršćanstvu toliko velik da se smatra najutjecajnijom knjigom poslije Biblije.

Pravilo između ostalog sadrži propise i savjete kojima se uređuje život u monaškoj zajednici čije je temeljno načelo – moli i radi – Ora et labora. Benediktinci su svoj život provodili na jednom mjestu, u zajednici, koja se temeljila na molitvi i radu. Sveti Benedikt posebno je cijenio rad, bilo intelektualni, bilo fizički, poštovao ga je i smatrao da mu treba davati posebnu pažnju isto kao i molitvi. Poznata je zgoda iz života svetog Benedikta kada su ga u jednom samostanu pokušali otrovati kruhom i vinom, on ih je prekrižio prije jela i shvatio njihove namjere, vino je rasuo,a gavranu zapovjedio a odnese otrovani kruh. Taj prizor nalazi se i na poznatoj medaljici svetog Benedikta, koju su po svijetu proširili njegovi duhovni sinovi i kćeri.

Medaljica ima dva lica, s jedne strane nalazi se lik svetog Benedikta koji drži križ u desnoj ruci i “Sveto pravilo” u lijevoj ruci. Uz njega se na jednoj strani nalazi razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica, a na drugoj strani gavran. S druge strane stoji križ, a iznad njega riječ Pax – mir i početna slova drevne molitve s zaklinjanjem da odstupi nečista sila. Hrvatski knez Trpimir 852. godine osnovao je prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj, u Rižinicama kod Solina. Benediktinske zajednice su se nastavile širiti, poučavajući ljude duhovnosti i zanatstvu. Sestra svetog Benedikta, sveta Skolastika, slijedeći njegov primjer, ustanovila je red sestara benediktinki – benediktinske koludrice, koje i danas djeluju u Hrvatskoj u osam zajednica.

Ilustracija/PEXELS