Poremećaji na poljoprivrednom tržištu koji traju od doba korone, a dodatno pojačani nakon početka rata u Ukrajini i osnaženi tzv. ‘zelenim europskim politikama’, tresu Europsku uniju. Svakodnevni prosvjedi od Pariza, Berlina pa sve do Bruxelles, natjerale su vlade diljem Europe da se učinkovitije uhvate u koštac s ovim problemom kako bi sačuvali održivu poljoprivrednu i što je još važnije, prehrambenu domicilnu industriju, ali i kako prosvjedi ne bi zakucali i na njihova vrata.
Tako je, iako tehnička, Vlada Portugala najavila hitnih 500 milijuna eura pomoći poljoprivrednicima kako bi smanjili teret troškova naftnih derivata, ali i suše koja vlada na krajnjem zapadu Europe.
S druge strane, naša Vlada preko Ministarstva poljoprivrede ponaša se kao oblik sustava navodnjavanja – kap po kap. Svako malo tako ponudi neku od interventnih mjera s namjerom „čepljenja aktualnih rupa“, čime pokazuje kako nema apsolutno nikakvu viziju niti strategiju rješavanja problema u poljoprivredi koji u Hrvatskoj, uz sve zajedničke probleme koji se dijele s europskim poljoprivrednicima, imaju i neke svoje specifične lokalne anomalije.
Posljednji u nizu tih „točkastih“ mjera rješavanja problema predstavljeni su u vidu puštanja nacrta za tri programa državnih potpora ukupne vrijednosti mizernih 26 milijuna eura. Od navedenog iznosa, 15 milijuna eura predviđeno je za ratare, deset za kompenzaciju rasta energenata u prehrambenoj industriji, dok je milijun eura namijenjen za gubitke nastale uslijed afričke svinjske kuge.