Panenić: Tvrtke u vlasništvu Grada Vinkovaca stvaraju gubitke koji se pokriju iz proračuna

Početkom ove godine imali smo priliku pratiti raspravu vinkovačkog ogranka Glasa poduzetnika s gradonačelnikom Ivanom Bosančićem oko iznosa bespovratnih potpora koje Grad Vinkovci osigurava u svome proračunu za poduzetnike kojima je ugroženo poslovanje u uvjetima epidemije koronavirusa. U 2021. godinu iz gradskog je proračuna predviđeno 3.560.000 kuna kao pomoć za 680 poduzetnika na području Vinkovaca.

Osim zaključka da su osigurana sredstva nedovoljna, poduzetnici su kritizirali skrivanje gubitaka i neučinkovitost uprava gradskih poduzeća za koje je u 2021. godini osigurano čak 12.669.000 kuna gradske subvencije.

Tragom toga provjerili smo uspješnost poslovanja dvanaest gradskih poduzeća. Prema zadnje dostupnom financijskom izvješću za 2019. godinu najveći prihod od preko 60 milijuna kuna je ostvario Vinkovački vodovod i kanalizacija, ali isto tako poslovao je s najvećim gubitkom od 10 milijuna kuna. Još je samo Periska poslovala s gubitkom od 75.000 kuna, a svi ostali su ostvarili pozitivan rezultat. Međutim, kada od rezultata poslovanja oduzmemo primljenu subvenciju iz gradskog proračuna sva poduzeća bilježe poslovanja s gubitkom.

Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić na tu temu:

– Možete li zamisliti situaciju u kojoj bi umjesto grada vlasnik svih tih poduzeća bila neka privatna osoba. Ovi rezultati bi značili da u 12 poduzeća zapošljava 555 zaposlenih, ostvaruje oko 133 milijuna kuna prihoda uz ukupan gubitak od 20 milijuna kuna. Koliko dugo bi mogao opstati ako bi svake godine pokrivao toliki gubitak? Svaki poduzetnik bi znao da će sva poduzeća vrlo brzo završiti u stečaju.

Događa li se isto i u privatnim poduzećima?

– Naravno da se gubici pojavljuju i kod privatnika, samo što privatnik nema kasicu prasicu iz koje bi svake godine pokrivao minus. Razlika je i u tehnici prikaza gubitaka. U pravilu se gubitak normalno iskaže kao poslovni rezultat, a ako vlasnik odluči kako će ga pokriti to najčešće čini iz zadržane dobiti, dokapitalizacijom ili pretvaranjem pozajmice u kapitalne rezerve. Najčešće vlasnik daje pozajmicu svom poduzeću kako bi osigurao gotovinu za plaćanje računa.

Kako je onda službeni rezultat poslovanja pozitivan kod većine gradskih poduzeća?

– Zapravo vrlo jednostavno. Za neke se već pri osnivanju zna da ne mogu postojati bez gradske subvencije jer se tržišno ne bave djelatnošću za koju su osnovani. Njima se gotovo cijeli iznos prihoda osigurava u proračunu. Kod poduzeća koja pružaju komunalne usluge ili se bave tržišnom djelatnošću, najčešći uzrok gubitaka je zastarjela i neučinkovita infrastruktura, visoki režijski troškovi, slabost upravljačkog kadra, a vrlo često i vlasnik politički određuje poslove koje moraju odraditi. Njihov poslovni rezultat se potom „pegla“ iz proračuna kako bi ljepše izgledao i manje bio pod udarom kritika, ali ne pruža realnu sliku stanja u poduzećima.

Što biste posebno istaknuli kao problem u financijskim izvještajima gradskih poduzeća?

– Negativni financijski rezultat jedne godine ne znači da je neko poduzeće u trajnim problemima. Zato bih naglasio neke uočene probleme na koje treba obratiti posebnu pažnju.

GTG je prošao predstečajnu nagodbu, ali bi i dalje bez subvencije od preko 2,5 milijuna kuna, koja čini 20% prihoda, bio u problemima. Tragično je što su iskoristili pravo prijenosa gubitka iz proteklih godina od maksimalno pet godina, pa moraju plaćati porez na dobit.

Promo Cibalae nema poslovnih aktivnosti niti rashoda, a grad im je dao 70.000 kuna pa su na to morali platiti porez na dobit. Takvu odluku ne mogu razumjeti jer su tako državi poklonili 8.000 kuna. Slično se dogodilo u Gradskom gospodarstvu jer su uz subvenciju od 1,5 milijuna kuna ostvarili 500.000 kuna dobiti i na to platili porez u iznosu od 28.000 kuna.

Puno je poduzeća koja svojim poslovanjem ne bi opstala na tržištu bez izdašnih subvencija, a uzroci su višestruki. Često se govori o cijenama usluga koje su ispod realnih što je dobro u korist građana, ali ako se to sve pokrije iz proračuna opet to građani plate. Rado bih pregledao njihovu troškovnu stranu gdje bi se izvjesno našlo podosta prostora za uštede.

Dakle, ukazuju li privatni poduzetnici s pravo na neučinkovitost gradskih poduzeća ili…?

– Podaci u jasni. Gradska poduzeća stvaraju gubitke koji se pokriju iz proračuna i to traje godinama. S obzirom na epidemiološku situaciju mogu se očekivati još lošiji poslovni rezultati. Glas poduzetnika je ispravno detektirao problem o kojem treba povesti računa jer, ukoliko gubici narastu, sve će ih biti teže pokrivati iz proračuna – zaključuje Panenić.