Panenić: Za protivnike imam dva HDZ-a; jedan je pobijedio, a drugi izgubio na njihovim izborima

Tomislav Panenić, FOTO: arhiva

Posljednjim izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određeno je smanjenje broja lokalnih dužnosnika i vijećnika već od nadolazećih lokalnih izbora u svibnju ove godine. Prve najave izmjena Zakona govorile su o ukidanju gotovo svih pozicija zamjenika i čak 20 posto vijećnika, ali su „osluškivanjem“ terena rezovi ublaženi pa će Hrvatska ostati bez 568 zamjenika i 10 posto vijećnika. Tako ćemo se u Vukovarsko-srijemskoj županiji nakon izbora pozdraviti s 32 zamjenika župana, gradonačelnik i načelnika.

Ako uzmemo paralelu s ukupnim padom stanovništva, možemo reći da su po prvi put negativni demografski trendovi uzeli svoj danak u politici. Naime, procjene govore da je naša županija izgubila gotovo 30 tisuća stanovnika tijekom posljednjih 10 godina. Podaci za 2020. godinu pokazuju da u novijoj hrvatskoj povijesti nismo imali nikad manje rođenih (35.956) niti veći broj umrlih (56.677) pa uskoro neće ni biti onih koji će glasati na izborima.

Tim povodom razgovarali smo s Tomislavom Panenićem, nezavisnim kandidatom za župana Vukovarsko-srijemske županije.

Godinama se najavljuje reforma sustava javne vlasti na svim razinama upravljanja. Možete li prokomentirati kako će se smanjenje dužnosnika i vijećnika odraziti na kvalitetu upravljanja našom županijom, gradovima i općinama?

– Reforma političkog sustava često se postavlja kao jedna od ključnih reformi koje Hrvatska treba provesti, a pogotovo je dobila na važnosti nakon posljednje gospodarske krize. Osobno sam zastupao potrebu smanjenja političkog aparata pa ću jasno reći da pozdravljam svako smanjenje broja dužnosnika i vijećnika. Brojni će reći da to nije prava reforma, i o tome možemo raspravljati, ali neupitno je da ide u dobrom smjeru.

Ako me pitate o utjecaju na terenu, ne bih bio preveliki optimist. Praksa je pokazala da je stvarno upravljanje u rukama župana, gradonačelnika ili načelnika, a njihovi zamjenici su se većinom bavili protokolarnim poslovima. Primjer je Vukovarsko-srijemska županija gdje je Božo Galić na unutarstranačkim sukobima „izgubio“ oba zamjenika, a zbog toga se nije dogodila kriza vlasti. U skupštinama i vijećima, homogenost vladajućih ne ovisi o broju vijećnika već o većini. Stoga, efekt smanjenja broja političara će biti pretežito u financijskoj uštedi ako se većina njih ne prebaci na neke rezervne položaje.

Kakav će biti utjecaj smanjenja dužnosnika na kandidacijski postupak za izbore u svibnju?

– Smanjenje potrebnog broja kandidata će vjerojatno utjecati na pojavu većeg broja kandidata za funkciju župana, gradonačelnika i načelnika kao i veći broj lista za skupštine i vijeća. Veći broj stranačkih lista bit će posljedica nemogućnosti dogovora oko izvršnih funkcija jer nema dovoljno funkcija zamjenika pa će donedavni koalicijski partneri imati vlastite kandidate. S druge strane olakšava se kandidiranje nezavisnih lista jer je potreban manji broj kandidata.

U razvijenoj demokraciji bi to pozitivno utjecalo na demokratske procese jer se pojavom većeg broja kandidata i lista može umanjiti prevladavajući utjecaj HDZ na području naše županije te podići razinu odgovornosti za razvojne neuspjehe. U našem političkom kontekstu, intenzitet međusobnih sukoba i prijetnji uoči izbora ne daje nadu da će se formirati stabilna vlast ukoliko sukobljene opcije međusobno budu ovisile kod formiranja većine. Izvjesne su situacije u kojima se neće moći formirati skupština ili vijeće ili će vladajuća većina u vijeću rušiti proračun. Nažalost, najteže posljedice takvih sukoba će se prelomiti preko leđa naših građana.

Mogu li se posljedice Zakona povezati s nedavnim događanjima u županijskom HDZ-u i izlasku nekih njihovih članova?

– Teško mi je govoriti o međusobnim odnosima i ambicijama njihovih pojedinih članova, ali su svi zamijetili da je u većini slučajeva izlazak njihovog istaknutijeg člana istovremeno značio njegovu kandidaturu za župana ili gradonačelnika kao nezavisnog kandidata uz potporu Domovinskog pokreta. Ne radi se samo o nezadovoljstvu radom strankom ili upravljanju već je jasno da su u pitanju neostvarene ambicije.

S obzirom da izlazim kao nezavisni kandidat za župana uz potporu nezavisne liste, često mojima kažem da ćemo izgleda boriti s dva HDZ-a. Jedan koji je pobijedio na njihovim unutarstranačkim borbama i drugi koji je izgubio. Teško mi je prihvatiti da kandidat koji je prethodne četiri godine neupitno podržavao loše upravljanje i koji nije imao komentar na afere, sada bude predstavljen u superlativima kao spasitelj. Bez obzira na sve, treba podržati svakog dobrog političara koji je svojim radom pokazao da zaslužuje mandat za upravljanje bez obzira na njegovu stranačku pripadnost i okolnosti koje mu stvori njegova stranka.

Hoće li svaka ozbiljnija reforma imati tako dramatične posljedice za stranku koja ju usvoji?

– Postavili ste ključno pitanje. Svaka reforma koliko god imala pozitivne posljedice, ima i svoje ozbiljne neprijatelje. Uvijek se nađe netko kome su ugroženi interesi i sve čini da se reforma umanji ili odgodi. Vjerojatno da nitko u HDZ-u nije mogao pretpostaviti kakve će biti posljedice rezanja broja političkih funkcija na njih same. Pred nama su brojne puno zahtjevnije reforme pa se nadam da će biti dovoljno hrabrosti i odlučnosti i u njihovoj provedbi.