Petar Šimić: HGK ima smisla, ali treba biti servis gospodarstvenicima!

Kao uspješni vinkovački poduzetnik, ali i političar koji već dvadesetak godina participira (na ovaj ili onaj način) u lokalnoj vlasti Petar Šimić jedan je od onih sugovornika čiji su pogledi vezani uz aktualnu ekonomsku situaciju itekako poželjni za promišljanje. Živimo u vremenu kada svatko ima svoje mišljenje o svemu i to je legitimno, no kao i u sportu – dojam donosi simpatije, a rezultat – respektiranje! Kao nekadašnji posebni savjetnik i/ili prvi suradnik za gospodarska pitanja ministrima Darku Horvatu i Tomislavu Ćoriću, Petar Šimić kako iz vlastitog poduzetničkog iskustva tako i iz iskustva sukreiranja nacionalnih i lokalnih gospodarskih politika zasigurno ima ideje kako potaknuti snažniji gospodarski oporavak našega kraja po okončanju koronakrize.

Vukovarsko-srijemska županija percipira se kao jedna od najsiromašnijih, no po pitanju resursa zapravo smo najbogatija županija. Problem je što, za razliku od primorskih županija koje samostalno upravljaju s turističkim prihodima, mi samostalno ne upravljamo niti sa šumama, ni sa zalihama pitke vode, niti s plovnim putovima, kao niti s eksploatacijom nafte i plina. Jedino što smo dobili jest upravljanje poljoprivrednim zemljištem, ali po cijeni koju je odredio netko u Zagrebu, a ne jedinice lokalne i regionalne samouprave. Nije li vrijeme da se izborimo za sebe?

Ne bih to gledao kao borbu za sebe (lokalno) nego težnju za većom participacijom u korištenju resursa kojima je bogata naša županija, spomenuli ste već šume, naftu, plin, itd… Stvar je suštinski vrlo jasna i jednostavna. Kao što Dalmacija i Istra koriste naše more pojačavajući turističke kapacitete i infrastrukturu potrebnu za brži razvoj turizma, tako i mi moramo osnažiti našu prerađivačku industriju kako bi ti resursi ostajali u našoj županiji i preradom dobivali dodanu vrijednost kao finalni proizvod – kaže Petar Šimić.

Investicijski ciklusi su vezani uz EU sredstva, no očito je kako i dalje nismo kao lokacija, uza sve prirodne resurse koje posjedujemo, atraktivni stranim investitorima. Nije li vrijeme da se, uz povećanje prihoda kroz EU projekte, ovim krajevima pomogne i kroz rashodovnu stranu, kroz stvaranje poreznih oaza (ukidanje/smanjenje poreza na dobit; na dohodak, oslobađanje plaćanja priključaka na struju, vodu, plin i sl.) kako bi se bilo konkurentnije središnjoj Hrvatskoj?

Činjenica je da dosadašnjim razvrstavanjem u 2NUC  regije od 2014-2021 godine gdje je intenzitet potpore investitorima za ulaganja bio isti (srednja poduzeća ) 35% u Vinkovcima, Zagrebu, Varaždinu. Ova vlada uspjela se izboriti za 4NUC regije i novu regionalnu kartu potpora gdje Vukovarsko -srijemska županija od lipnja 2021. godine ima intenzitet potpore do 75% , što će sigurno privući investitore u našu županiju. Vinkovci i Vukovarsko-srijemska županija kroz razvojne agencije osigurali su značajna sredstva za gradnju infrastrukturnih objekata koje su gradile ili grade tvrtke iz našeg grada ili s područja naše županije, što je značajno pomoglo održavanju gospodarske stabilnosti. Infrastruktura je sigurno jedan od važnijih čimbenika za privlačenje investitora. Grad Vinkovci, zajedno s ostalim gradovima i općinama naše županije, mora osigurati prostor za nove industrijske zone sa svom potrebnom infrastrukturom. Ovu priliku sa 4NUC regije i pojačanim intenzitetom bespovratne potpore Europske unije uz angažman domaćih tvrtki moramo iskoristiti. Naprosto, mo-ra-mo!

Svjedoci smo kako su, primjerice, Krčki most i tunel Sveti Ilija oslobođeni plaćanja cestarine. Zar nije vrijeme da se osmisle pogodnosti, barem za poduzetnike s ovog prostora, ako ne i same građane, za oslobađanjem plaćanja cestarine do Zagreba na autocesti koja je otplaćena prije više desetljeća. Pitanje svih pitanja je zašto bi itko pravio tvornicu u Vinkovcima, Vukovaru ili Županji pa plaćao autocestu do Zagreba, umjesto da svoju proizvodnju prebaci na područje Rugvice i tako ima 80-ak kilometara besplatne autoceste do iza Zaprešića?

Geopolitički položaj naše županije i okruženje, tj. naslanjanje na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, uz gore navedene EU izmjene u budućnosti će pridonijeti dolasku investitora i u našu županiju, potpuno sam siguran u to. Kao poduzetnik sretniji sam ovom odlukom o povećanju intenziteta potpore nego mogućnošću neplaćanja cestarine, a određene porezne olakšice na području naše županije već uživamo kao područje od posebne državne skrbi. Svaki investitor će radije sa proizvodnim pogonima uz novi značajno pojačan intenzitet bespovratne  potpore doći u našu županiju nego u Rugvicu, koju spominjete. U našoj županiji postoji veliki bazen radne snage i našoj županiji gravitiraju Bosna i Hercegovina i Srbija. Ne smijemo dozvoliti niskoprofitabilnim industrijama dolazak zbog niskih primanja u tim industrijama nego se okrenuti investitorima, recimo autoindustriji. Ni ovu priliku ne smijemo propustiti.

Brojke o fiskaliziranim računima govore kako 2020. nije bila dramatično loša za VSŽ u odnosu na Hrvatsku, što je naizgled dobro. No, s druge strane, ne govore li upravo takvi brojevi o stanovitoj zatvorenosti naše županije. Naime, ako građani troše samo 1,5% manje nego u vremenu prije korona krize, ne znači li to kako su zaposleni u ovoj županiji konstantno u financijskoj krizi?

U uvodu smo rekli da nismo sretni što je naša županija jedna od
najnerazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj. Vjerujem da će dolazak investitora u proizvodne pogone i otvaranje novih radnih mjesta drastično promijeniti postojeću sliku i da više nećemo biti na začelju u Hrvatskoj. Treba imati na umu da je korona kriza uzdrmala i mnogo jača gospodarstva od našeg, hrvatskog. Međutim, mišljenja sam kako su pravovremene mjere Vlade Republike Hrvatske, kako zdravstvene, tako i ekonomske, sačuvale još drastičniji udar na građane i naše županije, jer je činjenica da smo uspjeli proizvodnju i izvoz sačuvati i u ovako teškim i svima novim i nepoznatim uvjetima.

Ovih dana su Hrvatska gospodarska komora, ali i Hrvatska obrtnička komora, na opravdanom udaru mikro i malih poduzetnika. Vi ste veliki izvoznik za naše pojmove te spadate u skupinu srednjih tvrtki. Kakvu ste vi konkretnu korist imali od HGK i treba li ta institucija opstati u ovom obliku?

HGK je institucija i ne treba je ukidati. Imali smo podršku HGK kroz organizaciju izlaganja naših proizvoda na sajmovima diljem Europe i koristeći njihove resurse gospodarske diplomacije. Sigurno jest da HGK treba reorganizirati, još više ju približiti gospodarstvenicima. Smatram kako se negdje izgubilo ono temeljno što HGK treba biti, a to je servis gospodarstvenicima i njihovo zastupnik u tripartitnim pregovorima s Vladom RH i sindikatima.

FOTO: db