Projekt Sigurna škola i modeli ponašanja u kriznim situacijama

Sigurna škola naziv je projekta čiji je autor i pokretač Vinkovčanin Ivica Čutura, diplomirani inženjer sigurnosti. Projekt se već pet godina provodi u vinkovačkim, ali i osnovnim školama diljem Vukovarsko-srijemske županije. O idejama i motivima koji su ga vodili prema realizaciji ovoga projekta Čutura kaže:

U nacionalnu strategiju i sve segmente hrvatskog društva, mora se uvrstiti i razvijati nova grana kulture, sigurnosna kultura. Našoj djeci već od malih nogu moramo, sukladno njihovoj dobi, širom otvoriti oči i pripremiti ih za život u surovom svijetu koji smo im mi odrasli ostavili u nasljeđe. Već u osnovnim školama moramo ih sustavno učiti prepoznavanju mogućih opasnosti, da znaju kome se moraju obratiti i kako se ponašati u neželjenim, kriznim situacijama, poput recimo ovih potresa koji su pogodili Hrvatsku.

  Uvažavajući upravo aktualna događanja po pitanju sigurnosti, kako u svijetu tako i u našem bliskom okruženju, krajnje je vrijeme, smatra Čutura, da se i u Hrvatskoj počne razvijati jedno novo područje kulture ponašanja i novi obrazac djelovanja – sigurnosna kultura.

Sigurnosna kultura prvenstveno znači kako prepoznati prijetnju i ugrozu te kako se tome primjereno suprotstaviti. Svijest o samozaštitnom ponašanju, svijest o prijetnjama i opasnostima nešto je što se mora konstantno stjecati i nadograđivati.

Sigurnosna kultura se mora usvajati već od malih nogu, kroz kućni odgoj, ali svakako najbolje mjesto za njezin razvoj su obrazovne ustanove. Važnost projekta prepoznalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je dalo pisanu preporuku za provedbu programa Sigurna škola.

Cilj projekta i jest edukacija učenika i djelatnika škola o ponašanju u kriznim situacijama kao što su potresi, poplave, požari, ekstremni vremenski uvjeti, oluje i udari groma, razni krizni događaji poput prijetnji oružjem ili talačkih kriza, ali i opasnosti od interneta i društvenih mreža te u zadnje vrijeme i ugroza od koronavirusa.

Nažalost, svjedočimo tome kako je ovih dana još aktualna i ugroza od potresa. Unatoč razvoju znanosti i tehnologije vrijeme i područje potresa naprosto je nemoguće predvidjeti. Izuzetno je važno znati se ponašati u slučaju potresa, o čemu se govori i u projektu Sigurna škola.

Dakle…?

Treba svakako u prostoru učionica predvidjeti moguće opasnosti, police pričvrstiti za zidove, izbjegavati njihovo postavljanje iznad sjedećih mjesta. Također, valja odrediti jedno ili više slobodnih mjesta u učionici i školi za sklanjanje u slučaju potresa, svakako što udaljenijih od staklenih površina, ormara ili drugih predmeta koji mogu pasti na učenike, nastavnike i školsko osoblje. Važno je u blizini imati i paket koji sadržava, baterijsku lampu, pribor za prvu pomoć i svakako imati predviđen plan evakuacije, o posjedovanju mobitela da i ne govorim.

Modeli ponašanja u kriznim situacijama izazvanim potresom podrazumijevaju i sljedeće:

Prvo i osnovno, u slučaju potresa nastojte ostati pribrani, odnosno ne dopustite da vas obuzme panika, jer ona nije dobar saveznik u ovakvim situacijama. Valja pronaći zaklon, neko sigurnije mjesto, uz noseće zidove ili ispod čvrstog stola, ali nikako ostati nezaštićeni u središtu prostorije. Također, u prvim trenucima potresa ne treba pokušavati bježati, izlazak iz prostorije ili objekta preporučljiv je tek po završetku prvoga udara. Svakako treba izbjegavati stubišta i liftove i cijelo vrijeme evakuacije treba rukama štititi glavu. Po izlasku iz objekta na otvoreni prostor valja se držati na sigurnoj udaljenosti od građevina. Na otvorenom prostoru za vrijeme potresa treba se udaljiti od zgrada, ulične rasvjete, električnih stupova i kablova ili nekih drugih metalnih konstrukcija kao što su koševi ili golovi na sportskim igralištima.

Postoje i preporuke o tome što činiti ukoliko nas potres zatekne u vozilu:

Zaustaviti se na što sigurnijem mjestu i ostati u vozilu. Svakako izbjegavati zaustavljanje vozila u blizini zgrada, drveća, mostova, nadvožnjaka, električnih kablova…

Što nakon potresa?

Nikako ne paliti otvoreni plamen, što manje se kretati, a ako kojim slučajem ostanete zatrpani ili nemate prohodan put udarajte po cijevi ili zidu kako bi vas spasilačke ekipe lakše locirale. Ako ste pritisnuti lakšim materijalom polako ga odstranjujte sa sebe pri čemu pazite na oštre materijale. Svakako treba biti spreman i na novi potres te ni na koji način ne ometati rad timova za spašavanje.

O svemu tome učenici vinkovačkih te osnovnih škola Vukovarsko-srijemske županije imali su prigodu biti informirani tijekom realizacije projekta Sigurnost u školi. Čutura u zaključku:

Ovaj projekt jedinstven je u Hrvatskoj, nisam čuo da se igdje drugdje provodi, osim što sam nekoliko predavanja održao i u školama Osječko-baranjske županije. Smatram kako bi bilo potrebno, pa i nužno, podignuti ga na nacionalnu razinu.

Vidimo i sami da vrag ne spava, nikada i nigdje. Projekt Sigurna škola u tijeku ove školske godine proveden je u svim vinkovačkim osnovnim školama, a povratne informacije upućuju na to da je vrlo dobro prihvaćen od strane djelatnika škola i učenika koji su iskazali veliko zanimanje za navedene teme.