Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dalo je na e-Savjetovanje prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Prema takvom prijedlogu definira se kvalificiran većina suvlasnika i natpolovična većina suvlasnika.
Kvalificirana većina suvlasnika je većina onih suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 80% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi, odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 80% suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige. Kvalificirana većina će odlučivati o o promjeni namjene zajedničkog dijela zgrade u posebni dio zgrade, kao i o investicijskom održavanju. Pri tome, investicijsko održavanje obuhvaća aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje projektiranih odnosno postignutih svojstava zgrade za koje je potrebno izdvojiti novčana sredstva u iznosu višem od sredstava pričuve koja su suvlasnici dužni uplatiti tijekom jedne godine. Isto tako, zahvat investicijskog održavanja koji po svojoj prirodi ili opsegu premašuje okvire redovitog održavanja nekretninom smatra se poboljšicom u smislu zakona kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava, osim ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
Natpolovična većina suvlasnika su oni suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 50% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 50% suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige. U ovom skupini dodijeljen je brojčano najveći dio prava.
Riječ je o odluci za odvajanje u zasebnu zajednicu suvlasnika ili pripajanju zajednice suvlasnika te odlukama vezanim uz kućni red, odlukama iz međuvlasničkog ugovora, izboru predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade, programu održavanja zgrade i pripadajućim izvještajima, visini pričuve, popravku nakon elementarne nepogode, energetskoj obnovi, obnovi fasade, ugradnji dizala, dizanju kredita za održavanje, pravnom zastupanju i slično.
U konačnici, ovim prijedlogom Zakona definirani su i hitni popravci, a o kojima će se odlučivati s 20% suvlasništva. Naime, upravitelj zgrade za hitni popravak trebat će imati suglasnost predstavnika suvlasnika i suglasnost suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 20% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 20% suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige.
Za troškove nastale hitnim popravkom odgovara zajednica suvlasnika i zajedno s njom svi suvlasnici razmjerno veličini svojih suvlasničkih dijelova. Upravitelj koji je poduzeo hitni popravak o svom trošku ima pravo na naknadu tog troška od zajednice suvlasnika i svih suvlasnika razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova.
Hitnim popravkom smatra se poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade osobito u slučaju kvarova na plinskim instalacijama, na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacijske instalacije, kvarovi na električnoj instalaciji uključivo elektroničke komunikacije i videonadzor, znatnija oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala, prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora, te znatnijeg oštećenja krova, narušene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih dijelova zgrade, kvarovi na dizalu te kvarovi otpadanja dijelova fasade, limarije i crijepova.