Tomislav Panenić: Problemi zdravstvenog sustava u županiji ne mogu se više prikrivati

Nedavna izjava ministra financija Zdravka Marića na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo u kojoj je kritizirao rashode zdravstvenog sustava otkrila je težinu financijskog stanja hrvatskog zdravstvenog sustava. Brojke prelaze okvire spoznaje hrvatskog čovjeka. Ne tako davno je dug bio oko 3 milijarde kuna, prošle godine 5 milijardi, nedavno 6 milijardi… S tim da se najavljuje povećanje davanja za zdravstvo. Uz pitanje; može li uopće sustav osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu?

Ovakvo alarmantno stanje nije zaobišlo niti bolnice u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Prošle je godine najistočnija hrvatska županija jasno naglasila da „nema sredstava za uzdržavanje dvije bolnice pa je vukovarska bolnica prešla na državnu skrb”. Međutim, za vinkovačku bolnicu se tim manevrom stanje nije poboljšalo. Dugovanje je dosegnulo 130 milijuna kuna, s tendencijom prema novim dubiozama. Država s vremena na vrijeme sanira dio duga, ali konačnog rješenja, čini se, nema na vidiku.

Mjere za uklanjanje negativnog poslovanja bile su na dnevnom redu Županijske skupštine. O tome jesu li dovoljne za promjenu nabolje, razgovarali smo s Tomislavom Panenićem, županijskim vijećnikom u zadnjem sazivu i kandidatom za župana.

– Županija se nije mogla nositi s dugovima bolnica niti u vrijeme kad su dugovanja bila značajno niža. Podsjetio bih da su zbog dugova osnivačka prava 2013. godine prenesena na državu te je dug bolnica postao dio državnoga duga. Zatim su bolnice 2016. godine vraćene županijama. Prošle je godine vukovarska bolnica ponovno preuzeta od strane države, a vinkovačka je ostala nerješiv problem za županiju. Dug od 130 milijuna je ozbiljna cifra, ali naša županijska vlast je o tome malo željela javno pričati. Tek kad je račun bolnice bio blokiran, problem se više nije mogao skrivati.

Može li plana sanacije dugovanja, koji ste imali na dnevnom redu skupštine, riješiti nastale probleme?

– Ravnatelji bolnica su predložili određene mjere, ali su većinom vrlo uopćene i nemaju realne okvire. Pomoć iz državnog proračun, povećanje limita HZZO-a, racionalizacija rashoda i efikasnija javna nabava bi trebale biti rješenje, ali u planu nema ciljanih vrijednosti po mjerama niti naznake tko, koliko i do kada će osigurati novac. Jedino što je jasno jest da županija imenuje rukovodstvo, a odgovornost za dugovanja je na državi. Jasno ću reći da ključ rješenja jest u rukama države, ali županija mora o problemu jasno i javno komunicirati. Ako budemo šutjeli, ostat ćemo zadnji po redu u rješavanju problema.

Što smatrate da se može poboljšati u radu vinkovačke bolnice?

– Organizacija poslovanja je u nadležnosti županije i bolnica mora biti učinkovito posložena. Nadležnost županije nije samo nad vinkovačkom bolnicom već i nad domovima zdravlja. Povezanost i raspodjela poslova između bolnice i domova zdravlja mora se podići na višu razinu. Trenutno imamo četiri institucije, četiri ravnatelja i svatko gleda samo svoje poslovanje. Boljom organizacijom i funkcionalnim povezivanjem kvalitetnije bi se provodile medicinske usluge pacijentima, a ujedno bi se smanjio broj postupanja i pripadajući troškovi. Nadalje, ne provode zajedničku nabavu pa ne ostvaruju najbolje cijene za opremu, usluge, medicinski materijal i druge potrebe. Cijeli je niz sličnih promjena kojima se može pomoći rješavanju problema od strane županije, ali ako država neće riješiti mnogo značajnije probleme koji nastaju s njene strane ne treba se libiti tražiti da ponovno preuzme cjelokupnu odgovornost za rad bolnice. U sadašnjim uvjetima pandemije koronavirusom, opstojnost bolnica je važan problem, kojeg se više nikako ne može zi ne smije zataškavati. I koji mora biti žurno riješen – zaključio je Panenić.