TRIBINA HSS-a „ŽIVOT S EUROM“ Većina Hrvata očekuje inflaciju i pad životnog standarda, ali…

Život s eurom” naziv je javne tribine održane u organizaciji GO HSS-a Vinkovci na kojoj se razgovaralo kako će uvođenje eura utjecati na bankarski sektor, gospodarstvo, poslovanje, život građana i poljoprivrednika. Predavač na tribini bio je član Stručnog vijeća HSS-a Marko Šunjić, a moderator tribine Vlatko Smiljanić, potpredsjednik HSS-a.

Uvođenje eura kao službene valute izaziva određene bojazni i postavlja pitanja kod hrvatskih građana, prije svega kako će se to odraziti na njihov životni standard.

– Na državnoj razini, a osobito u lokalnim sredinama još uvijek je malo informacija o uvođenju eura kao nove službene hrvatske valute. Glavni cilj ove tribine bolje informiranje građana povodom uvođenja nove valute i lakše snalaženje u svakodnevnom životu – rekao je Danijel Sofrenović, tajnik ŽO HSS-a VSŽ i predsjednik Gradske organizacije HSS-a Vinkovci, podsjećajući kako je Predsjedništvo HSS-a proljetos odlučilo o tome kako stranka podržava uvođenje eura, ponajprije zbog gospodarskoga napretka zemlje.

Cilj tribine je upoznati javnost s aspektima uvođenja i korištenja eura koji nisu obuhvaćeni promidžbenim aktivnostima Vlade RH, a sve kako bi se izbjegao sličan povijesni trenutak neinformiranost kada je Stjepan Radić upozoravao svoje sugrađane da „ne srljaju kao guske u magli“.

Tribina je provedena na dinamičan način uz usporedbu prednosti i nedostataka zajedničke valute EU te primjere iskustava drugih usporedivih država (npr. Slovenije, Slovačke).

– Početkom sljedeće godine, kako znamo, očekuje se uvođenje nove službene valute u novčani optjecaj čime se završava 28 godina optjecaja nacionalne valute kune u Hrvatskoj. U istom razdoblju na gospodarskom planu, Hrvatska nije ostvarila očekivane gospodarske ciljeve: dinamično tržišno gospodarstvo i prihvatljivi životni standard za većinu građana, što je u konačnici bio jedan od poticajnih faktora za povijesni egzodus Hrvata iz Hrvatske – rekao je u uvodu predavač Šunjić.

Moglo se ovom zgodom čuti i to kako poslovna i stručna javnost, kao jedan od bitnih opterećujućih faktora razvoja gospodarstva, smatra dosadašnju monetarnu politiku Hrvatske usmjerenu na stabilnost tečaja koja je dovela do slabljenja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Slijedom navedenog dio poslovne javnosti smatra da će nova zajednička valuta EU ukloniti nepovoljne posljedice dosadašnje monetarne politike, a drugi dio javnosti, uglavnom politički smatra da je uvođenje eura samo formalnost kojoj ne treba davati veće značenje od promidžbenog.

– Stručno vijeće HSS-a smatra da zamjena službene valute nije samo običan politički korak daljnje integracije RH u EU, već predstavlja i gubitak monetarnog suvereniteta, kojega se neke države u našem okružju ne odriču zbog svojih gospodarskih i nacionalnih interesa. Štoviše, završetak zamjene kune s eurom planira se 15. siječnja sljedeće godine što je simboličan datum, jer je 15. siječnja 1992. godine suvremena RH bila međunarodno priznata – dodao je Šunjić naglašavajući kako je u tijeku snažna promidžbena kampanja informiranja javnosti o svim prednostima uvođenja eura uz zanemarivanje nedostataka iste.

– Naš stav je kako ne treba podcjenjivati pamet „malog hrvatskog čovjeka“, a u informiranju treba naglasiti da svaka prednost eura istovremeno može biti i nedostatak, ovisno o kontekstu gospodarske i društvene situacije Europe i Hrvatske – poentirao je Šunjić.

Slijedom navedenog na tribini je prezentiran i pregled povezanih glavnih prednosti/nedostataka eura koje se spominju u javnosti. Donosi ih i portal Vinkulja.hr:

PREGLED GLAVNIH PREDNOSTI I NEDOSTATAKA UVOĐENJA EURA

  • STABILNOST CIJENA

  • prednost: do veljače 2022. godine bila je realna prednost Eurozone;

  • nedostatak: danas se očekuje značajan porast cijena u Eurozoni s obzirom na rusko-ukrajinski sukob i podizanje kamatnih stopa ECB.

Međutim, nakon postizanja mira i stabilizacije međunarodnih odnosa, dugoročno se može očekivati i stabilnost cijena u Eurozoni.

  • USPOREDIVOST CIJENA

  • prednost: mogućnost neposredne usporedbe cijena robe, radova i usluga između pojedinih država Eurozoni što olakšava donošenje poslovnih i potrošačkih odluka;

  • nedostatak: uvjeti poslovanja, porezno opterećenje i poslovna praksa se reflektira u cijenama ulaganja, donošenja poslovnih odluka, ali i u odlukama potrošača.

U Hrvatskoj čija petina BDP neposredno ovisi o ljetnoj turističkoj sezoni, „usporedivost cijena“ čini Hrvatsku iznimno ranjivom u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

U većini slučajeva poduzetnici u turizmu ne očekuju mogućnost smanjenje turističke potrošnje Hrvatske zbog visokih cijena, naročito u izvanpansionskoj potrošnji. Ova razmišljanja se temelje na dosadašnjim mogućnostima većih prinosa na račun cjenovno neinformiranih turista jer su se uvećane cijene u odnosu na nedovoljnu razinu kvalitete bile „zamaskirane“ u nacionalnoj valuti.

– Međutim, uvođenjem eura, gubi se „maska“ nacionalne valute i time cijena jednog cappuccina u npr. Cavtatu ili na Hvaru postaju za prosječnog turista lako usporedive sa cijenama cappuccina na Ibizi ili u Portofinu. Kako znamo, turizam je prije svega „industrija iskustava i osjećaja“ te ako se turistički potrošač bude osjećao nezadovoljnim, ne može se očekivati da će ponovno doći na ljetovanje ili preporučiti Hrvatsku kao cjenovno povoljnu destinaciju. Nedolazak turista na ljetovanje zbog visokih cijena može bitno utjecati na BDP Hrvatske, u kojem je udjel turizma oko 20% što u kombinaciji sa nedovoljnim domaćim tehnološkim kapacitetima i visokom razinom javnog duga može dovesti do gospodarske nestabilnosti i nemogućnost financiranja proračuna i društvenih djelatnosti usmjerenih na specifične skupine građana poput umirovljenika, branitelja, studenata ili korisnika socijalne skrbi – napomenuo je još Šunjić kazivajući i to kako se slična situacija s obzirom na strukturu i okolnosti gospodarstva dogodila i u pojedinim latinoameričkim državama (npr. Dominikanska Republika).

  • JEDNOSTAVNOST POSLOVANJA UNUTAR EUROZONE

  • prednost: eliminacija troškova promjene valuta i brisanje rizika negativnih tečajnih razlika u poslovanju s poduzećima u Eurozoni;

  • nedostatak: domaća poduzeća gube priliku popravljanja vlastitih financijskih rezultata kroz pozitivne tečajne razlike, a poslovne banke gube značajan dio prihoda od mijenjanja valuta koje se nadoknađuju poskupljenjem drugih vrsta bankovnih usluga.

  • POBOLJŠANJE GOSPODARSKE STABILNOSTI I RASTA

  • prednost: polazi od teze da euro omogućava vladama da dugoročno planiraju aktivnosti za budućnost, poduzećima smanjuje nesigurnosti u poslovanju te ih potiče na ulaganje, a građanima sve navedeno otvara brojne mogućnosti zaposlenja na boljim radnim mjestima. Sve navedeno više ovisi o prioritetima politika vlada država u Eurozoni i spremnosti istih na prilagodbu promjenama u vlastitom gospodarskom okruženju;

  • nedostatak: prijenos monetarnog suvereniteta na nadnacionalnu instituciju ECB smanjuje mogućnost promptnog reagiranja u kriznim situacijama kroz primjerice korištenje mogućnosti deprecijacije nacionalne valute čime se jača konkurentnost i potiče gospodarstvo na izlazak iz recesije.

  • SMANJENJE KAMATA U EUROZONI

Neposredno ovise o monetarnoj politici ECB, koja se posljednje vrijeme mijenja u povećanje kamatnih stopa, a koje će za posljedicu povećati cijenu zaduživanja i refinanciranja postojećih kreditnih aranžmana.

Dugoročno nakon uspostave obostrano prihvatljivih međunarodnih odnosa između Ruske federacije, Ukrajine, SAD i EU, može se očekivati i promjena monetarne politike EU u smjeru smanjenja kamatnih stopa što će pogodovati vladi u refinanciranju javnog duga i gospodarstvu u povoljnijem kreditiranju.

Što građani očekuju od eura?

Većina građana u Hrvatskoj očekuje inflaciju i pad životnog standarda temeljem iskustava iz susjednih država. Ovo je nažalost neizbježna činjenica potvrđena kod uvođenja eura u drugim državama EU, primjerice Slovačkoj i Sloveniji, naročito u sektoru usluga. Međutim, treba se naglasiti da u navedenim državama uvođenje eura nije bila uzrok već povod za korekciju cijena zbog strukturnih neusklađenosti gospodarstva – podvukao je Šunjić upozoravajući kako građanima s prosječnim i ispodprosječnim primanjima prethode godine otežanog financiranja tekućih obveza, ali samo uz porast produktivnosti u gospodarstvu može se očekivati porast dohodaka i životnog standarda.

Uvaženi sugovornik u zaključnom razmatranju:

Sve države koje se uvele euro dugoročno su ostvarile bolji životni standard građana kroz porast produktivnosti temeljen na investicijama u nove tehnologije, industriju i poljoprivredu. Kako je Hrvatska zemlja s oslabljenom industrijom i poljoprivredom i snažnim udjelom uslužnog sektora gospodarstva ne može se očekivati brzi rast produktivnosti i prosječnog dohotka građana bez promjene dosadašnjeg modela upravljanja i načina razmišljanja.

Kao uzor u navedenom mogu nam biti ista gospodarstva u okruženju koja su iskoristile uvođenje eura za:

  • jačanje konkurentnosti kroz primjenu inovacija;

  • zamjenu starih industrija novim tehnologijama;

  • oživljavanje maloserijske proizvodnje;

  • očuvanje vlastite poljoprivredne proizvodnje i obnovu života u ruralnim sredinama;

  • promjenu strukture javne potrošnje;

  • dovršetak procesa tranzicije iz neučinkovitih socijalističko planskih u učinkovita tržišna gospodarstva.

Stoga…

– Uvođenje eura u Hrvatskoj ne trebamo gledati kao kaznu za propuštene prilike već kao izazov za preobrazbu načina razmišljanja i usvajanje novih pozitivnih navika. Svjesna navedenih činjenica izražavamo potporu uvođenju eura jer smo pod dojmom da Hrvatska nije do sada u dovoljnoj mjeri iskoristila sve prednosti vlastite nacionalne valute – zaključio je Šunjić.