Uslijed energetske krize uzrokovane rastom cijena fosilnih goriva, političkih previranja i klimatskih promjena te povećane nesigurnosti opskrbe plinom i naftom, na što je u najvećoj mjeri utjecao rat u Ukrajini, sve je ubrzanija potražnja za alternativnim izvorima energije.
Jedna od takvih energija je geotermalna energija ili narodski „vruća voda“ koja nudi nekoliko ključnih prednosti, a njezina važnost raste jer predstavlja stabilan, ekološki prihvatljiv i održiv izvor energije. Naime, geotermalna postrojenja mogu raditi praktički neprekidno jer geotermalni resursi nisu podložni dnevnim ili sezonskim promjenama, za razliku od sunčane i energije vjetra. To omogućava stalnu opskrbu energijom i smanjuje potrebu za skladištenjem, što je problem kod drugih obnovljivih izvora. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), osim što značajno utječe na smanjenje cijene, upotreba geotermalne energije u grijanju može smanjiti emisije ugljičnog dioksida za oko 60% u odnosu na korištenje fosilnih goriva. Iako globalno još uvijek nedovoljno korištena i iskorištena, geoterma ipak polako postaje sve češća tema brojnih ulagača. Neke zemlje, posebno Island, godinama ulažu u geotermalnu proizvodnju i iz iste izvlače višestruku korist. Naime, oko 85% energetske potrošnje Islanda dolazi iz geotermalne energije, uključujući grijanje, što im omogućava stabilnu i ekonomičnu opskrbu energijom te što je najvažnije, niže račune kućanstvima.
A kakvo je stanje s vinkovačkom geotermom odnosno najavljenom bušotinom vrijednom čak deset milijuna eura, pitali smo zamjenika gradonačelnika Josipa Romića koji je taj projekt pokrenuo i za koji se uspio „izboriti“ usprkos sve većoj konkurenciji, koja raste kako raste i broj zainteresiranih gradova i županija za ulaganja u obnovljive izvore energije.
– Službene, tzv „papirnate“ radnje su pri kraju i na proljeće, vjerojatno već početkom svibnja, možemo očekivati prve pripremne radove, a početak bušenja odnosno završnog istraživanja vinkovačkih geotermalnih potencijala na ljeto, rekao bi sredina kolovoza, ako sve bude išlo po planu. Od samih istraživanja imamo velika očekivanja, vjerujem kako će rezultati biti pozitivni i kako ćemo vrlo brzo krenuti u realizaciju naših geotermalnih potencijala. Prvenstveno tu mislim na mogućnosti u toplinarstvu, ali ne smijemo zaboraviti ni na smanjenje troškova gospodarstvenicima te poljoprivrednu proizvodnju. Recimo, jedna bušotina može biti dostatna za grijanje otprilike 35.000 m2 staklenika jer proizvodnja energije na ovakav način funkcionira neprestano, neovisno o vanjskim uvjetima, a troškovi su stabilni i dugoročno predvidljivi, ističe Romić.
Zamjenika vinkovačkog gradonačelnika pitali smo i što potencijalno pozitivna vinkovačka geotermalna priča konkretno znači građanima, koji je uz poljoprivredno-gospodarske potencijale i onaj opipljiv učinak za prosječnog stanovnika grada na Bosutu?
– Kada smo krenuli razmišljati o istraživanju geotermalnih potencijala vodili smo se upravo idejom svih onih pogodnosti koje takvom vrstom energije možemo osigurati građanima. Pojednostavljeno rečeno, niži računi za grijanje su prvo na što računamo jer iskustva drugih zemlja koje koriste geotermalnu energiju pokazuju kako su se troškovi prosječnog domaćinstva prepolovili kada su energenti u pitanju. No, idemo po redu, ovo nije jednostavan ni brz proces. Prvi i ogroman korak smo napravili kada smo dobili bušotinu i sada imamo priliku učiniti značajan iskorak u zelenoj tranziciji i energetskoj samoodrživosti našega grada, objašnjava Romić.
Za kraj dodajmo još poneku brojku i zanimljivost vezanu uz geotermu. Naime, prema izvještaju IEA-a, Međunarodne agencije za energiju, emisije stakleničkih plinova iz geotermalnih postrojenja čine samo 5% emisija koje proizlaze iz termoelektrana na ugljen. Trošak proizvodnje geotermalne energije u nekim zemljama i regijama, poput Islanda ili Kalifornije, iznosi 0,05 dolara po kilovat satu, dok cijena fosilnih goriva stalno raste. Uz Island u Europi i Kaliforniju na sjeverno-američkom kontinentu, afrički lider u korištenju geotermalnih potencijala je Kenija koja na ovaj način pokriva oko 30% nacionalne potrošnje električne energije, s ciljem povećanja na 90% do 2030. godine. Kada je riječ o našem susjedstvu, zanimljivo je kako Mađarska u ovom trenutku ima preko 200 geotermalnih bušotina te kako su već dobrano odmakli u iskorištavanju svojih potencijala.