Danas slavimo blagdan svetog Benedikta, zaštitnika Europe.
Benedikt je rođen u talijanskoj pokrajini Umbriji, u mjestu Nursija, oko 480. godine. Imao je sestru Skolastiku koja će također postati sveta poput njega. Rodili su se u dobrostojećoj obitelji koja ga je poslala na školovanje u Rim gdje je došao u dodir s monaškim načinom života koji ga je odmah privukao.
Benedikta je razočaralo ponašanje tadašnjeg rimskog klera koji je propadao stoga odlučuje povući se u osamu te tri godine provodi u pustinji u postu, samoći i molitvi. Iako je Benedikt želio biti sam Bog za njega ima drugi plan. Benedikta su redovničke zajednice pozivale da bude njihov duhovni otac. Prvotno je doživio neuspjeh, a uz tu epizodu njegova života veže se i poznata zgoda iz njegova života kada su ga u jednom samostanu pokušali otrovati kruhom i vinom. On ih je prekrižio prije jela i shvatio njihove namjere, vino je rasuo, a gavranu zapovjedio a odnese otrovani kruh. Taj prizor nalazi se i na poznatoj medaljici svetog Benedikta, koju su po svijetu proširili njegovi duhovni sinovi i kćeri.
Konačno je 529. godine osnovao novu redovničku zajednicu na brijegu Monte Cassino u Italiji koju uređuje svojim Pravilom. Pravilo je zapravo knjiga sa 73 poglavlja, protkano Biblijom i predajom kršćanskog istoka i zapada, a čiji je utjecaj u zapadnom kršćanstvu toliko velik da se smatra najutjecajnijom knjigom poslije Biblije. Pravilo između ostalog sadrži propise i savjete kojima se uređuje život u monaškoj zajednici čije je temeljno načelo – moli i radi – Ora et labora.
Benediktinci su svoj život provodili na jednom mjestu, u zajednici, koja se temeljila na molitvi i radu. Sveti Benedikt posebno je cijenio rad, bilo intelektualni, bilo fizički, poštovao ga je i smatrao da mu treba davati posebnu pažnju isto kao i molitvi.
Poznata medaljica svetog Benedikta, omiljena među vjernicima, vezana je upravo uz zgodu kojom su svetog Benedikta pokušali otrovati. Medaljica ima dva lica, s jedne strane nalazi se lik svetog Benedikta koji drži križ u desnoj ruci i “Sveto pravilo” u lijevoj ruci. Uz njega se na jednoj strani nalazi razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica, a na drugoj strani gavran. S druge strane stoji križ, a iznad njega riječ Pax – mir i početna slova drevne molitve s zaklinjanjem da odstupi nečista sila.
Hrvatski knez Trpimir 852. godine osnovao je prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj, u Rižinicama kod Solina. Benediktinske zajednice su se nastavile širiti, poučavajući ljude duhovnosti i zanatstvu. Sestra svetog Benedikta, sveta Skolastika, slijedeći njegov primjer, ustanovila je red sestara benediktinki – benediktinske koludrice, koje i danas djeluju u Hrvatskoj u osam zajednica.