Svetkovina svete Jelene Križarice

IZVOR: Župa sv. Jelena Križarice, Rakovica

Danas slavimo svetkovinu svete Jelene Križarice.

Sveta Jelena Križarica se u nekim spisima naziva i sveta Helena. Bila je majka je cara Konstantina Velikoga, cara koji je u povijesti ostao upamćen po tome što je nakon mnogih godina progonstva 313. godine kršćanima omogućio slobodu vjeroispovijesti.

Sveta Jelena rođena je oko 250. godine u gradu Drepanumu, čije je njen sin car Konstantin iz velikog poštovanja prema svojoj majci promijenio u Helenopolis. Jelena nije bila plemićke krvi, štoviše potjecala je iz skromne obitelji. Rimski vojskovođa Konstancije ju unatoč tome uzima za ženu, no nakon što je on postao car morao ju je otpustiti budući nije bila plemkinja.

Car Konstancije uzima za ženu Teodoru, a Jelena ostaje u sjeni. Jelena je već živjela kršćanstvo, a svojim načinom života utjecala je na budućeg cara Konstantina koji ju je pozvao na carski dvor 306. godine nakon što je naslijedio oca na mjestu rimskog cara.

Konstantin joj daje ime Auguste i naslov carice, sve počasti koje idu s tim naslovom te je dao i utisnuti njezin lik na rimski kovani novac. Jelena je svoj položaj iskoristila za pomaganje siromasima, za brigu o potrebitima i nepravedno osuđenima. Njezina vjera smekšala je Konstantinovo srce te je on kršćanima omogućio slobodu vjeroispovijesti u Rimu. Crkva više nije bila u katakombama već su se počele graditi crkve i kapelice, a kršćani su bez straha od progona slavili svog Boga.

Sveta Jelena zaslužna je za pronalazak Kristovog križa. Naime ona je 326. godine otišla na hodočašće u Svetu zemlju te prema predaji na Kalvariji pronalazi tri križa. Kako bi utvrdila koji je od njih bio upravo onaj kojeg je Krist nosio pozvala je jednog bolesnika. On se dotaknuo križa i ozdravio, a sveta Jelena je relikvije križa ponijela sa sobom u Rim. Prema predaji također je u Rima donijela i zemlju s Golgote koju je prostrla na mjesto današnjih vatikanskih vrtova.

Sveta Jelena umire 330. godine u Konstantinopolu. Nakon smrti njeno tijelo je preneseno u Rim, a njezini se ostaci čuvaju u jednom od vatikanskih muzeja. Slavi ju i Istočna i Zapadna Crkva, a kršćani su ju počelo štovati kao sveticu odmah nakon njezine smrti.

Zbog pronalaska Kristovog križa nazivamo ju Jelena Križarica te uvijek prikazuje s križem u rukama. Sveta Jelena je štuje kao zaštitnica problematičnih brakova, rastavljenih supružnika, obraćenika i arheologa. Sretan imendan svima slavljenicama!