
Danas je na Plitvicama obilježena 35. godišnjica akcije „Plitvice“ i pogibije prvoga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.
Josip Jović smrtno je stradao na „Krvavi Uskrs“ 31. ožujka 1991. godine, kao prva žrtva Domovinskog rata.
Podsjetimo, mladi Josip Jović, 22-godišnji dragovoljac iz Aržana kraj Imotskog, život je izgubio na Uskrs 31. ožujka 1991. tijekom akcije „Plitvice“, koja je za cilj imala vratiti NP Plitvička jezera u ustavnopravni poredak Hrvatske te uspostaviti policijsku postaju na Plitvičkim jezerima.
Dogodilo se to kada su srpski ekstremisti, sedam mjeseci nakon balvan revolucije, tražili da Nacionalni park Plitvička jezera postane dio tzv. SAO Krajine, paradržavne tvorevine koju su proglasili u listopadu 1990. godine. Počeli su protjerivati i sve nesrbe djelatnike i članove uprave NP Plitvička jezera.
Tijekom akcije je ranjeno devet pripadnika Jedinice za posebne namjene Rakitje, popularnih „Tigrova“, koja je prva u noći s 30. na 31. ožujka uz ATJ Lučko krenula prema Plitvicama, a na pomoćnom pravcu, kako bi se dodatno osigurala uspješnost akcije, borbeno su djelovali i pripadnici Jedinice za posebne namjene Kumrovec.akciji hrvatskih postrojbi krajem ožujka 1991. prethodio je “miting istine” na Plitvicama kojim se zahtijevalo da Nacionalni park Plitvička jezera ostane u sklopu tzv. SAO Krajine, a koji je bio organiziran od strane srpskih ekstremista. Na područje Plitvica stiže autobus pun ekstremista koji blokiraju glavnu državnu prometnicu i na koranskom mostu ističu zastavu tzv. SAO Krajine i Jugoslavije.
Situacija je zahtijevala neodgodivu intervenciju u koju je krenulo petstotinjak pripadnika Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, Antiterorističke jedinice Lučko te Posebne jedinice policije Kumrovec. Međutim kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede, a u autobus hrvatskih redarstvenika bačena je tromblonska mina. Počinje oružani sukob koji je potrajao nekoliko sati. U sukobu smrtno stradava hrvatski policajac Josip Jović u dobi od samo 22 godine, pripadnik Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje. Ranjeno je još nekoliko hrvatskih policajaca. Službeno je tada je uhićeno 29 osoba, među kojima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara koji su kod sebe imali vatreno oružje.
-Postoje trenuci kad narod donese odluku da nema uzmaka, a jedan od takvih trenutaka je bio prije 35 godina na ovom mjestu gdje je donesena odluka koja nije bila laka – da se spoji sjever i jug Hrvatske. Tu odluku državnog vrha proveli su policajci specijalci koji su u to vrijeme bili jedina osposobljena legalna snaga obrane. Današnje sjećanje ne odnosi se samo na jednu akciju, nego na spremnost svih hrvatskih branitelja da stanu nasuprot neprijatelju i obrane državu, izjavio je na komemorativnom skupu potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
-Naša Vlada zajedno s braniteljima čuva od zaborava ovu akciju, ali i sve operacije iz Domovinskog rata. Sloboda koju danas imamo nije darovana, ona je plaćena krvlju Josipa Jovića i životima mnogih hrvatskih branitelja. Oni su nam trajno nadahnuće. Zahvalni smo im na žrtvi i činimo sve za hrvatske branitelje i stradalnike kako njihova žrtva nikada ne bi bila zaboravljena, naglasio je ministar Medved.
Dodao je kako je obveza današnjih generacija graditi Hrvatsku u skladu s idealima za koje su branitelji živjeli i ginuli te prenositi istinu o Domovinskom ratu na buduće naraštaje.
-Spomen na žrtvu Josipa Jovića, spomen je svih poginulih hrvatskih branitelja, svih stradalih, nestalih i preminulih u ratu ili od posljedica Domovinskog rata. Spomen obilježje pred kojim palimo svijeće i polažemo cvijeće podsjeća nas na žrtvu koja je ovdje podnesena, na jedan mladi život nasilno ugašen, kazao je vojni ordinarij Jure Bogdan, koji je predvodio molitvu za Jovića i sve hrvatske branitelje na mjestu Jovićeve pogibije.
Komemorativni skup započeo je minutom šutnje za poginulog Jovića i sve branitelje koji su svoje živote dali u Domovinskom ratu. Na komemorativnom skupu bili članovi Jovićeve obitelji, suborci, predstavnici državnog vrha i brojni drugi. Polaznici Policijske škole Josip Jović podigli su hrvatsku zastavu – simbol slobode, žrtve i zajedništva koje traje, a policijska klapa „Sv. Mihovil“ izvela je himnu. Čitala se povjesnica Ministarstva unutarnjih poslova, dok je u programu sudjelovao i tamburaški sastav djelatnika MUP-a.
Članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, aktivni i umirovljeni policijski službenici, članovi sportskih klubova i ove su godine dali svoj jedinstveni doprinos sjećanju na ulogu hrvatske policije u obrani i oslobađanju Hrvatske. Udruga Specijalne jedinice policije „Grom“ iz Karlovca organizirala je 16. ultramaraton, dug 87 kilometara od Karlovca do Plitvica.
Biciklistička ekipa veterana „Tigrovi“, zajedno s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Grada Slunja i polaznicima policijske škole „Josip Jović“, odvezli su 130 kilometara dugačak biciklistički maraton od Rakitja do Plitvičkih jezera.
Tijekom komemoracije, zapovjednik ATJ Lučko Mate Bilobrk uručio je ambleme specijalne policije novim pripadnicima jedinice, kao čin koji simbolizira predanost, čast i nastavak tradicije hrabrosti koju je započeo Josip Jović.
Pripadnici policije za prijem u Antiterorističku jedinicu Lučko, nakon provedene vrlo zahtjevne i intenzivne šestomjesečne obuke kao završnu vježbu imali su taktičku hodnju na području Velebita, i to linijom obrane dužine 120 kilometra, koju su tijekom Domovinskog rata u najtežim uvjetima preko tri godine neprekidno držali pripadnici specijalne policije MUP-a RH.
-Ovdje su pripadnici i ATJ Lučko koji su jedina ratna postrojba koja u kontinuitetu postoji sve do današnjih dana. Danas smo vidjeli primitak novih članova, novih pripadnika Jedinice, što nas uvjerava da imamo snagu, da čuvamo tradiciju jer sjećanje za nas nije prošlost, ono je obveza. Hvala svim hrvatskim braniteljima i hvala onima koji danas nose tu odgovornost, zaključio je ministar Božinović.





