Okrugli stol pod nazivom ”Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina”, održan danas u Hrvatskome saboru u organizaciji predsjednika Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata Ivana Penave, okupio je ugledne znanstvenike i stručnjake koji se dugi niz godina bave ovom tematikom.
Masovna pogubljenja zarobljenih vojnika i civila bez suđenja na području Slovenije, a među kojima velikim dijelom Hrvata vraćenih nakon Bleiburga i Križnog puta, te stotine evidentiranih grobova i jama razotkrivaju razmjere komunističkih zločina i pokušaja njihova prikrivanja.
Današnji, prvi u nizu okruglih stolova, imao je za cilj otvoriti ozbiljan društveni i politički dijalog oko ove osjetljive teme i potaknuti rasvjetljavanje istine o traumi koja je hrvatski narod, ali i pripadnike drugih nacionalnosti, zadesila neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata.
Predstavljena su najnovija istraživanja koja nakon desetljeća šutnje nastoje utvrditi povijesne činjenice i očuvati sjećanje na žrtve, a govornici su bili dr. sc. Mitja Ferenc, povjesničar, profesor na Sveučilištu u Ljubljani, član državne komisije za poslijeratna stratišta i koautor knjige ”Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji”, dr. sc. Dinko Čutura, povjesničar, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva i član Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, povjesničarka i izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te Roman Leljak, predsjednik nevladine udruge ”Huda jama” i načelnik općine Radenci.
Penava je, kao organizator i moderator okruglog stola, izvijestio da je rasprava bila zasnovana na znanstvenom i stručnom pristupu te materijalnim dokazima, ističući kako za cilj nije imala umanjiti zločine počinjene od strane nacista i fašista. Poručio je da žrtve komunističkog režima predstavljaju tragediju i traumu hrvatskog naroda, no da javnost zbog dugotrajnog sustavnog prikrivanja zločina u vrijeme Jugoslavije nema spoznaju o razmjerima zločina i broju stratišta.
– Danas raspolažemo brojem većim od 750 lokacija prikrivenih masovnih grobišta na području Slovenije, a 9.146 posmrtnih ljudskih ostataka dosad je otkriveno kroz 15 posto dosad istraženih lokaliteta. Ovi brojevi dokazuju zlu ćud komunističkog režima, a nama kao društvu ostaje stremiti ka razotkrivanju istine i osigurati pravo žrtava na dostojanstven ukop”, istaknuo je Penava ocijenivši kako ne razmišljaju svi tako, čak ni u Saboru. ”Domena kulture sjećanja i kontekst demokratskih vrijednosti trebali bi nas sve obvezati na jasnu osudu svih totalitarnih režima‘, rekao je.
Napomenuo je i kako su danas bili pozvani svi saborski klubovi, od kojih su se osim Domovinskog pokreta još jedino odazvali članovi HDZ-a, Mosta i Josip Jurčević, ali kako su bile pozvane i antifašističke udruge te povjesničari drugačijeg stajališta po pitanju bivše države koji se, kako je rekao, također nisu odazvali te je poručio da negacija masovnih zločina nije doprinos društvenoj koheziji.
Dr. sc. Mitja Ferenc upozorio je da se, kad govorimo o masovnim pogubljenima, radilo o pažljivo planiranoj i organiziranoj industriji ubijanja, a zločin je prema njegovim riječima bio tim gori zbog oduzimanja prava vojnicima i civilima na vlastiti grob i ime. Dodao je da je to bio zločin bez zločinaca jer nitko od počinitelja ili naručitelja nije bio procesiran, ali i kako smo već desetljećima u demokraciji, a i dalje se borimo s temeljnim pitanjima pijeteta, a to su pravo na grob i ime. – Pitamo se zašto nas Europski parlament mora podsjećati na to da su žrtve sva tri totalitarna režima jednake, ističe Ferenc.
Na pitanje dostojne sahrane žrtava osvrnuo se i dr. sc. Dinko Čutura, koji je poručio da ona nije sentimentalna gesta ni luksuz, nego potvrda neotuđive ljudskosti pokojnika i civilizacijska obveza, a društvo koje to zaboravi, zaboravlja i vlastite temelje. Istaknuo je važnost Povjerenstva na čijem je čelu Ivan Penava, rekavši kako se proces istraživanja zločina i razotkrivanja istine o njemu mora konačno privesti kraju.
– Istraživanje totalitarnih prošlosti, pa tako i komunističke, nije samo kopanje po prošlosti, već i ključno pitanje nacionalne sigurnosti, identiteta i definiranja pripadnosti zapadnom civilizacijskom krugu, rekla je izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić. Kako navodi, pitanje zajedničkog europskog sjećanja danas postaje prvorazredno pitanje geopolitičke stabilnosti i nacionalne suverenosti.
Roman Leljak ocijenio je iznimno bitnim rješavanje komunističkih zločina kako bismo kao društvo dobili epilog u istini i prenijeli je mlađim generacijama s ciljem da se takvo što nikada više ne ponovi. Svaka žrtva, ističe, bila je nečije dijete i svaka od njih zaslužuje dostojan grob. Upozorio je kako je Tezno kod Maribora najveće stratište Hrvata u hrvatskoj povijesti, no da je samo dio žrtava ekshumiran, te da se nada da će se kroz dobru suradnju Hrvatske i Slovenije i ostale žrtve ekshumirati i dostojanstveno pokopati, a na prostoru stratišta izgraditi spomen-centar s točnim brojem žrtava kako se tim podatkom ne bi moglo manipulirati.
