Prostorije Ogranka Matice Hrvatske u Vinkovcima bile su pretijesne za sve one koji su sinoć došli na predstavljanje Matičinog Godišnjaka br. 43 posvećenog Antunu Smajiću Smaji.
Godišnjak su predstavili predsjednik OMH u Vinkovcima Dražen Švagelj, urednica Ivana Petričević te autori Tihomir Marojević i Dražen Bota.
Ovaj Godišnjak zajedničkim snagama realizirali su Ogranak Matice Hrvatske u Vinkovcima, Novosti, Fotoklub Vinkovci. Predsjednik OMH u Vinkovcima Dražen Švagelj zahvalio je svima koji su doprinijeli nastanku i realizaciji ovog Godišnjaka.
– Godišnjak je grafički izmijenjen zahvaljujući Dubravku Matakoviću koji je oblikovao naslovnicu, a naslovnu fotografiju Antuna Smajića ustupio nam je Zvonimir Tanocki. Smajo je bio dugogodišnji član OMH u Vinkovcima, čovjek koji je isticao svojom energijom, inteligencijom i skromnošću. Smajo je bio čovjek koji je bio tih i neprimjetan, a s toliko puno talenata koje mu je Bog dao i koje je nesebično koristio i dijelio sa svima nama. Zahvalni smo mu na svemu što je činio. Po mom osobnom uvjerenju ovaj Godišnjak je jedan od boljih u posljednjih deset godina, s mnoštvom zanimljivih tema. Hvala vam svima na odazivu i naravno pozivam sve koji to još nisu da postanu članovi Matice hrvatske, poručio je Švagelj.
Urednica Godišnjaka, prof. Ivana Petričević, istaknula je kako i ovaj broj 43 uz središnju temu posvećenu liku i djelu Antuna Smajića donosi pregled važnih kulturnih, društvenih i povijesnih tema.
-Smajo bio homo universalis. Čovjek koji je bio i fotograf, grafičar, likovni umjetnik, fotograf, novinar, književnik. Tekstovi koje možete pronaći u Godišnjaku donose i neke nepoznate detalje o njemu koji otkrivaju njegovu svestranost, koja će vas možda i iznenaditi. Smajo je bio dobri duh Vinkovaca koji je svojim individualnošću obilježio Vinkovce. Godišnjak donosi zanimljive tekstove naših dugogodišnjih suradnika u kojima ćete pronaći mnogo zanimljivih i korisnih informacija, ali i tekstove mladih autora. Mislim da bi naš Smajo bio jako zadovoljan viđenim. Želim istaknuti da naš Godišnjak i dalje promiče kulturni i nacionalni identitet vinkovačkog kraja, istaknula je Petričević.
O Smaji su govorile i Marija Gerovac i Ksenija Subotić te Tihomir Marojević koji je za potrebe Godišnjaka dao poseban osvrt na Smajinu filmografiju.
-Smajićevi filmovi su zapravo vrijedni povijesni izvori u kojima su trajno dokumentirani pojedinci koji više nisu s nama. Nastajali su od 2006. do 2014., uspio sam ih skupiti 12, a ostao sam zakinut za 13. Mislim kada je krenuo s snimanjem filmova da nije mislio da će to biti tolika količina filmova, mnogi od ljudi koje je snimao više nisu među nama, možda još samo Zvonimir Liščić. Smajo je kroz svoje filmove vrijedno skupljao ono što čini Vinkovčane i Slavonce, istaknuo je Marojević.
O Smaji je biranim riječima govorio i Dražen Bota, predsjednik Fotokluba Vinkovci i Smajin dugogodišnji prijatelj.
-Obično se za fotografe kažu da su slikari, a Smajo je stvarno bio i slikar osim što je bio i fotograf. Meni je drago što je Smajo bio dio naše zajednice, našeg Fotokluba. On nije bio presudan faktor, da se nešto bez njega ne bi moglo održati, ali s njim je sve bilo slađe. On je masi možda prosječnih događaja dao važnost, prvi pisao o izložbama, donosio svoje osvrte na jedan puno kvalitetniji način nego što danas neki banalni događaji dobivaju prostora na mrežama. Smajo je za nas utjecajnik na naše živote, činio nas je boljim, razveseljavao nas susretima. Možda je manje poznato kako je Smajo osamdesetih godina poslužio kao model Dubravku Matakoviću za oltarsku sliku svetog Nikole Tavelića u istoimenoj crkvi u Ivankovu, tako da je razlog za moju dekoncentraciju tijekom svete mise u toj crkvi je jedino Smajo. Kada me ljudi vide kako se blaženo smijem pod misom ja ustvari komuniciram sa Smajom, a to mi je sada i neka terapija, rekao je Bota.
Bota se osim Smajine fotografske ostavštine dotaknuo i njegove likovne ostavštine.
-Njegovo likovno stvaralaštvo vezano je uz Dječji dom sv. Ana, njegovi brojni radovi tamo razveseljavaju djecu. Bavio se i ilustracijom, ilustrirao je čitav niz udžbenika iz matematike za Školsku knjigu, Smajo je to naslijedio od Dubravka Matakovića, a Smaju je u tom poslu naslijedio Nevio Smajić. Smajo je svojom prisutnošću mnogim događajima dao dimenziju povjesnosti. Najavljujem i kako će ovogodišnja tradicionalna godišnja izložba Fotokluba Vinkovci Budica nositi podnaslov „Smajina“. Ona će biti duhovita, humoristična i satirična. Za kraj bi rekao nekoliko stihova Enesa Kiševića iz pjesme „Sve u svemu“: Dok bijah ko vi, lelujah zrak, a sad sam kao svjetlost lak. Tijelo mi više ne baca sjenu. Opet sam tu. Sve je u svemu“, zaključio je Bota.
Glazbeni dio programa uveličala je Muška pjevačka grupa Lipa iz Vinkovaca i Smajićev Jazzwa band, a svoje literarne radove koji su objavljeni u ovom Godišnjaku br. 43 pročitale su učenice Srednje strukovne škole iz Vinkovaca Nika Kristović i Magdalena Bajzek.
