Jedan od omiljenih domaćih proizvoda koji gotovo svi pripremaju za zimnicu je kuhani paradajz.
Iako svi znamo da u hrvatskom književnom jeziku riječ rajčica označava paradajz zapravo se ta riječ izvorno u dijalektnom govoru gotovo nigdje u Hrvatskoj ne spominje. Zato imamo paradajz, pome i pomidore. Podrijetlo riječi paradajz je iz austrijsko-bavarskog govora i bila je naziv za „rajsko voće“ koje je došlo u Europu tek u 16. stoljeću.
Bilo da ste kuhali paradajz, rajčice ili pome svakako je riječ o proizvodu koji je nezamjenjiv u svakoj kuhinji. Paradajza još ima u obilju i na tržnici i u baščama, stoga ako niste još uvijek stignete skuhati koju litru.
Postupak je zapravo jednostavan. Paradajz treba ubrati i ostaviti da odstoji barem dva, tri dana, ne kuha se odmah iz bašče. Nakon toga potrebno ga je dobro oprati, odstraniti sve zelene dijelove, ostatke stabljike, dijelove ploda koji su počeli trunuti i slično, zatim ga narezati i staviti u veliku posudu u kojoj će se kuhati.
Kuha se dok se paradajz ne raspadne, to će potrajati barem dva sata, a nakon toga paradajz treba propasirati, najbolje na tradicionalnoj drvenoj pasirci, a zatim vratiti na vatru da ponovno prokuha. Dodaje se po želji sol, šećer i konzervans i to je to, paradajz je gotov.
Ulijeva se u zagrijane staklene boce, dobro zatvori i stavi sve zajedno u neku veću posudu u kojoj se pokriju dekom ili krpama te tako ostave do idućeg dana dok se ne ohlade. Paradajz je napokon spreman za svoje mjesto u špajzu na polici.
Ako nemate vremena kuhati paradajz možete svježi paradajz zamrznuti pa ga iskoristiti u pripremi raznih umaka, variva i gulaša, što će biti sjajan dodatak jelima. A ako ga ipak skuhate imat ćete spreman odgovor na klasično pitanje kasnog ljeta: „A kol’ko si litara ti napravila?“