Poznati matematičar i poduzetnik Nenad Bakić predstavio je javnosti veliku analizu podataka o kretanju stanovništva u Hrvatskoj.
Iako ti zvuči pomalo nevjerojatno broj stanovnika u Hrvatskoj raste. No pitanje je kojih stanovnika?
Prema Bakićevoj analizi u deset godina, od 2016.–2025. u Hrvatsku se doselilo 312.491 stranih državljana, a odselilo ih se 112.573, što znači neto priljev od gotovo 200 tisuća ljudi, otprilike koliko danas imaju Rijeka i Osijek zajedno.
No ipak nisu svi doseljeni stranci. Prvi put otkako
Hrvatska je postala zemlja rotirajuće radne migracije: radnik dođe, odradi sezonu ili ugovor, i ode — a na njegovo mjesto dolazi novi.
Koliko god strani radnici bili potrebni gospodarstvu, barem nas tako uvjeravaju, oni podaci koji ulijevaju mali optimizam su povratak iseljenika u Hrvatsku. Rekordna godina po iseljavanju bila je 2017. kada je Hrvatsku napustilo 45.367 građana. Nakon toga iseljavanje ipak svake godine pada — nakon zadnjeg vrhunca 2022. od 32.739 svake godine bilježi se sve mani broj iseljenih hrvatskih državljana, a 2025. godine taj broj je iznosio 13.138, najmanje otkad tablica postoji.
Istodobno raste broj povratnika: 16.843 povratnika u 2025. rekordan je broj. No migracija nije ista u svim županijama.
-U apsolutnim brojevima predvode Splitsko-dalmatinska (+3.135 salda s inozemstvom u 2025.), Istarska (+2.818), Grad Zagreb (+2.484) i Primorsko-goranska (+2.323). Jedina županija koja i u useljeničkoj 2025. gubi ljude prema inozemstvu jest Sisačko-moslavačka (−252). A ispod vanjske migracije teče i ona unutarnja: svih pet slavonskih županija i dalje ima negativan međužupanijski saldo — ljudi iz Slavonije sele prema Zagrebu i obali čak i dok im inozemstvo prvi put u desetljeću puni bilancu. Najveći unutarnji magnet nije sam Zagreb (−87 međužupanijski) nego njegov prsten: Zagrebačka županija s +1.937 iz drugih županija — više nego što dobije iz inozemstva, navodi Bakić.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2025. godini imamo pozitivna migracijski saldo: doseljeno je 1652 osoba, a odselilo je 1258 osoba, što je znači 394 osoba više je ostalo u našoj županiji.
Bakićeva obrada podataka temelji se na službenim statističkim podacima, a oni kažu kako je Hrvatska od 2022. migracijama dobila 92.437 stanovnika — tri četvrtine onoga što je neto izgubila u trinaest godina egzodusa (2009.–2021.: −122.781).
Nadalje u 2025. vratilo se 16.843 hrvatskih državljana, a iselilo ih se 13.138 — prvi pozitivan saldo domaćih državljana otkad se struktura prati. Stranci su 2016.–2025. neto donijeli gotovo 200.000 ljudi, ali rotacija se ubrzava: odljev stranaca dosegnuo je 61 % priljeva (2019.: 28 %).
Azija je najveći izvor doseljenih (16.036 u 2025.) — i sve veći izvor odseljenih (9.190, više nego BiH i Srbija zajedno). Doseljavanje najintenzivnije diže obalu i Liku (Ličko-senjska +16,3 na 1.000 stanovnika), dok Slavonija i dalje gubi ljude prema drugim županijama; jedino Sisačko-moslavačka gubi i prema inozemstvu.
Migracije pokrivaju prirodni pad stanovništva tek od 2023., a 2025. jedva: ukupna bilanca +1.652. Hrvatska je od 2011. prirodnim putem izgubila 246.651 osobu, što znači da je broj umrlih veći nego broj rođenih. Migracije su u istom razdoblju odnijele još 23.997. Hrvatska danas demografski stoji ili pada s useljavanjem.
Ono što je sasvim jasno da je pitanje demografije osnovno i najvažnije pitanje koje će doslovno odrediti budućnost naše zemlje.
