Na predstavljanju književnog prvijenca mlade povjesničarke Lee Fabijan „Vinkovački petak trinaesti: Zločini jednoumlja 1945. godine u vinkovačkom kraju“ tražilo se mjesto više.
Ovako veliko zanimanje javnosti sasvim je razumljivo kada se zna da je tema Leine prve knjige tema o kojoj se dugo godina u Vinkovcima nije govorilo, barem ne javno, a hrabrosti da o tome javno progovori i da to sve zabilježi u knjizi imala je upravo autorica.
Predstavljanju knjige nazočio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava, župan Ivan Bosančić, gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić te mnogi drugi.
Damir Dujić, predsjednik Koordinacije braniteljskih i stradalničkih udruga Vukovarsko-srijemske županije, ujedno predstavnik izdavača, istaknuo je kako je tema vrlo važna i zanimljiva.
-Velik je odmak vremena, no ta tema je vrlo važna jer ako zaboravljamo svoju prošlost nemamo ni svoju budućnost. Mladi moraju znati što se događalo prije i što se događa sada, poručio je Dujić.
Poznati vinkovački povjesničar, mr.sc. Zlatko Virc, urednik je knjige, a s Leom je već surađivao na njenom diplomskom radu. Ova knjiga na neki način je zapravo drugi dio tog rada.
-Ono što bih posebno istaknuo je kako je Lea pristupila pisanju knjige vodeći se dvama važnim načelima, jedno od njih je da ne smije navijati niti za jednu tezu već tražiti izvore i na temelju njih pravilno zaključiti. Također potrebno je saslušati i drugu stranu. Ovo govorim zato što nam je jako važno saznati i ono što je zapisano u neprijateljskim arhivima, jako je važnom iz njih izvući podatke kako bi imali cjelovitu sliku, istaknuo je Virc.
Virc je naglasio zašto misli da je ova knjiga posebno važna za čitatelje i građane Vinkovaca.
-Prvi dio knjige je povijesni prikaz kako je uopće došlo do takvog stanja da se 1945. moglo ići u te egzekucije. To pitanje je važno da bi se sve razumjelo. Drugo dio govori o tome što se događalo u Vinkovcima 1945. godina. Bilo je to vrlo teško pisati jer nam najviše fale imena. Ono što je autorica skupila je tek početak. Ovo je tek početak velikog posla, ove žrtve nisu konačne i tek ćemo vidjeti kada ćemo doći do kraja, istaknuo je Virc.
Virc je istaknuo zašto je važno da se ovakve teme danas istražuju.
-Vi nećete vjerovati da je ova tema duboko ukorijenjena kod nekih ljudi s istočne strane, koliko su neke krive predodžbe s one strane došle do nas i nažalost prihvaćene. Ovu temu treba istražiti. Treba krenuti barem od drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu da bi se razumjelo događaje 1945. Treba znati i kako su naši dragi Dalmatinci 1943. rastjerali četnike, treba znati i kako su četnici promijenili kabanicu pa su skinuli kokardu i stavili petokraku, i oni su činili velik dio jedinica koji su oslobađali Slavoniju. No možete promijeniti uniformu, ali ne možete ono što nosite u sebi. Ti ljudi, koji nisu bili domaći ljudi, su oni koji su činili zločine, pripadnici tadašnje UDBE, KNOJ-a i drugi. Mi smo godinama vjerovali bratstvu i jedinstvu, a nažalost tek kasnije smo otkrili što se stvarno dogodilo, poručio je Virc.
Autorica je predstavila knjigu i istaknula kako je ideja za knjigu nastala tijekom studija na kolegiju „Proučavanje kontroverznih i osjetljivih pitanja u nastavi povijesti“.
-Ova tema je upravo takva i zato mi je bila posebno zanimljiva. Tu je uvijek bilo malo konkretnih i sustavno obrađenih podataka, a upravo ta praznina mi je bila poticaj da istražim što se dogodilo tijekom travnja 1945. i tko su te žrtve kojima u travnju polažemo cvijeće na Kumanovoj ciglani, rekla je Lea.
Na Leino istraživanje utjecala je i osobna obiteljska priča.
-Moja baka mi je pričala o njenoj prvoj ljubavi, mladiću koji je zbog sukoba interesa sa svojim poslodavcem završio kao žrtva Kumanove ciglane. To sam shvatila vrlo osobno, no isto tako s vremenom sam shvatila da takvih priča ima puno u našem gradu. Najveći izazov je bio nedostatak pisanih izvora. Mnogi svjedoci tog vremena godinama su šutjeli iz straha, nažalost ljudi koji su živjeli blizu su se bojali, neki se i danas boje o tome govoriti, istaknula je Lea.
Knjiga donosi pregled događaja iz 1945. godina na području Vinkovaca i okolnih mjesta. Knjiga donosi konkretne podatke o sudbinama ljudi, žrtvama koje imaju svoj identitet. Do konačnog broja žrtava autorica još uvijek nije došla, no nada se da hoće.
-Voljela bih da svi kao zajednica pričao o ovom dijelu naše povijesti jer mislim da je stvarno za to došlo vrijeme. Ovo je samo početak, ako znate bilo što, ako želite sa mnom podijelite informacije koje znate, voljela bih da mi se javite, ja sam otvorena za suradnju i zahvalna sam svima koji su na bilo koji način podržali ovu knjigu, istaknula je Lea.
Na kraju predstavljanja profesor Virc je istaknuo kako je ova knjiga itekako povezana sa suvremenim događanjima.
-Podaci od prije 80 godina pokazuju kako su stradanja u vremenu od 1941. do 1945., pa stradanja 1945. i ’46., vidjet ćete veliki nesrazmjer u borju ukupnih žrtava na štetu Hrvata. Podsjećam i na ’90. i ’91. i na strah od osvete, koliko je naših ljudi moralo pobjeći s okupiranih područja. Kada danas imamo priliku slušati kako je u Hrvatskoj desnica uzela maha i kako generacije koje nemaju veze s ustašama odjednom svi postaju ustaše, jednostavno budeš napadan. Ova knjiga ima poveznicu sa suvremenim životom i to treba imati na umu, zaključio je Virc.
Gradonačelnik Romić rekao je kako je primjer Kumanove ciglane u Vinkovcima priča o stradanju nedužnih ljudi u vremenu kada su ratna djelovanja već završila, kada se vojska povukla, bez suđenja i bez milosti.
-Svaka žrtva zaslužuje istinu, dostojanstven spomen i pravo na ukop, te upravo stoga imamo odgovornost učiniti sve kako bismo rasvijetlili to teško razdoblje naše povijesti. Posebno me raduje što se mladi povjesničari, poput Lee Fabijan, bave ovakvim temama i kroz svoj rad doprinose očuvanju sjećanja na to razdoblje i događaje koji su obilježili živote brojnih obitelji i ostavili trajan ožiljak na duši hrvatskog naroda, poručio je Romić.
