Danas je spomendan svete Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice, jedne od najpoznatijih svetica koju časti i istočna i zapadna Crkva.
Katarina je rođena u 3. stoljeću u plemićkoj obitelji u Aleksandriji u Egiptu. Bilo je to vrijeme cara Dioklecijana koji je progonio kršćane, a isti slučaj bio je i u Egiptu.
Katarina je prihvatila kršćanstvo temeljem učenja kršćanskog pustinjaka. Bila je iznimno obrazovana i lijepa, a njeno mučeništvo postalo je legendom.
Navodno je tadašnji car Maksimin odlučio kako svi stanovnici Aleksandrije moraju doći u hram prinijeti žrtvu idolima. Katarina je došla, ali se suprotstavila caru i pozvala i druge kršćane da ne čine žrtve idolima. Navodno je caru rekla: „Zašto mučiš ljude čašćenjem idola? Spoznaj pravoga Boga, Stvoritelja svemira i njegova jedinoga Sina Isusa Krista, koji je svojim križem ljude oslobodio pakla!”
Car je ostao zapanjen njenom hrabrošću i pokušao je pridobiti njenu naklonost. Odlučio je pozvati čak pedesetoricu najučenijih ljudi u svom carstvu, filozofe i govornike, kako bi pokušali Katarinu uvjeriti da je kršćanski nauk lažan. No dogodilo se nešto potpuno suprotno.
Katarina je mudrace preokrenula na kršćanstvo svojom hrabrošću i mudrošću i poznavanjem učenja. Odbila je i carevu bračnu ponudu, a on ju je bijesan bacio u tamnicu i naredio njeno mučenje. Katarina je ustrajala u borbi za svoju vjeru stoga ju je car konačno osudio na smrt.
Naredio je da ju rasijeku kotačem načičkanim bodežima, no kotač se raspao i Katarina je ostala živa.
Konačno, odveli su ju izvan grada gdje su joj odrubili glavu, a prema predaji anđeli su njeno tijelo uzeli i pokopali je na gori Sinaj. Na tom mjestu je podignut samostan svete Katarine koji i danas postoji.
Često se prikazuje s krunom na glavi te s palmom, mačem ili knjigom u rukama, a kotač s prelomljenim oštricama, kao znak svete Katarine, na svom grbu nosi i naš đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Sveta Katarina je zaštitnica djevojaka, studenata, učitelja, teologa i filozofa, a smatra se i zaštitnicom bolesnika i bolnica od nesretnih slučajeva, osobito od pobačaja ili komplikacija tijekom poroda.
Mnoge crkve u Hrvatskoj posvećene su upravo njoj, a među njima su i crkve u Ceriću i Nijemcima koji danas slave crkveni god i svoju zaštitnicu.
Jedna od najpoznatijih narodnih meteoroloških izreka „Sveta Kata, snijeg za vrata!“ vezana je upravo uz njen blagdan. Ove godine snijeg nam je stigao i prije svete Kate.
Svim Katarinama i Katama želimo sretan imendan!