Tijekom ovih lokalnih izbora, sasvim očekivano, jedan od glavnih tema nametnula se poljoprivreda kao strateška grana krajnjeg hrvatskog istoka. Pozitivan primjer uspješnih rezultata baš u ovom segmentu ima aktualni načelnik Štitara i kandidat za župana ispred HSS-a i SDP-a Stjepan Gašparović koji je sa svojim timom uspješno proveo i još provodi Program obnove stočarstva i krajolika Općine Štitar.
– Dok drugi kandidati za župana nemaju nikakvog iskustva u obnovi stočarstva koja je u županiji nužna, u Štitaru je situacija suprotna. Zapuštenih krajolika u Vukovarsko-srijemskoj županiji je mnogo, a samo je Općina Štitar svoje krajolike, uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture, upisala u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te tako na njima omogućila obnovu stočarstva. Rezultati su vidljivi, a broj stoke u Štitaru je u porastu. Štitar je jedina općina u kojoj postoji takva tendencija. Primjer je to da se ipak može, ističe Gašparović.
Kao načelnik Općine, Gašparović je uvidio nužnost stavljanja krajolika u funkciju jer su se u zapuštenim površinama skupljale divlje svinje koje su u Štitar donosile afričku svinjsku kugu. Tako je nakon postavljanja električnog pastira bilo potrebno još samo nekoliko manjih zahvata za prilagodbu tada zapuštenih pašnjaka držanju stoke.
– Prva godina protekla je u usuglašavanju svega. Već sada, sami poljoprivrednici preuzeli su održavanje većine ograda funkcionalnim. U ovim, za stočarstvo teškom godinama, uspjeli smo održati svinjogojstvo kroz niz sustavnih mjera. Postavljanjem električnih pastira – nakon čega više nije bilo niti jedno izbijanje kuge u Štitaru, podjela spužvi i dezinfekcijskih sredstava svima, istresanje kreča (vapna) na sva raskrižja poljskih puteva zbog dezinfekcije kotača, ali i druge mjere uspjele su održati svinjogojstvo, iznosi Gašparović navedena iskustva.
Međutim, osim svinjogojstva, Gašparović smatra kako moramo podići i govedarstvo na našem prostoru.
– Povratak krava na pašnjake uspio je prekinuti tendenciju pada goveda, iako problemi i dalje postoje. Zapravo, državna tijela pružaju ogroman otpor takvim mjerama na koje Općina ima pravo sukladno Konvenciji o europskim krajobrazima. Kada osvijestimo sami sebi da u trenutku kada je Slavonija imala najviše stoke i bila najbogatija, stoka nije bila u štali (svakako, ni na njivi) nego na pašnjacima i u šumama, tada ćemo stočarstvo moći postaviti na uzlaznu putanju, naglašava kandidat HSS-a i SDP-a.
Pri tome Gašparović upozorava na činjenicu kako u razvijenim europskim zemljama svaki od krajolika ima svoja pravila upravljanja, a stoka slobodno pase na pašnjacima.
– Zadatak je Županije ustrojiti mrežu krajolika, obnoviti njihova svojstva i stočarstvo na njima, približiti im infrastruktu, a to je moguće napraviti kroz četiri godine. Kada mreža krajolika bude obnovljena i ustrojena, proglašena i zaštićena kao kulturna baština, tek tada ćemo moći razviti i kontinentalni turizam Vukovarsko-srijemske županije, ne prije toga. Nisu to jedine mjere razvoja stočarstva koje Županija treba poduzeti, ali su to mjere koje ne smije propustiti, zaključuje Gašparović.