Načelnik općine Štitar i kandidat za budućeg župana Vukovarsko-srijemske županije ispred koalicije HSS-SDP Stjepan Gašparović ponovno je uputio dopis Vladi Republike Hrvatske po pitanju povrata imovine Zajednice općina „Brodska imovna općina“. Gašparović ovo smatra najvažnijim i najvećim imovinskim zahtjevom na području Slavonije.
Volio bi da je taj zahtjev pokrenuo netko od većih općina i gradova – članova naše Zajednice općina, a ne Općina Štitar koja je najmanji član još od osnivanja 1873. godine. Najmanji član, ali punopravni član, kojemu su se priključili i ostale zainteresirane općine i grad Županja, ali ipak nije niti jedan član vladajuće stranke. Pravno to nije bitno, ali to moralno itekako je, ističe Gašparović. Podsjetimo uz općinu Štitar ovoj inicijativi pristupili su općine Babina Greda, Drenovci, Cerna, Stari Mikanovci i Sikirevci te Grad Županja.
Gašparović u dopisu ponovno podsjeća na povijest nastanka Brodske imovne općine. Naime prilikom razvojačenja Vojne krajine, zahvaljujući zalaganju bana Josipa Šokčevića otpora mađarskom utjecaju, Zakonom iz 1871. godine određeno je da će polovica šuma po vrijednosti na području Vojne krajine pripasti skupnosti (zajednici) općina, a druga polovica državi (Ugarska).
Zakonom iz 1873. godine određeno je da će se skupnosti (zajednice) općina koje upravljaju šumskom imovinom zvati „imovne općine“, a nosit će ime po bivšoj graničarskoj pukovniji na području koje su osnovane. U našem slučaju to je Brodska pukovnija sa sjedištem u Vinkovcima pa je zajednica općina dobila ime „Brodska imovna općina“.
Vinkovački načelnik Adolf Albrecht je na konstituirajućoj sjednici skupštine 1873. godine izabran za njenog prvog predsjednika. Pod njegovim vodstvom općine su s državnom dogovarale koju će polovicu šuma po vrijednosti dobiti općine, a koju država. Nagodili su se da država dobije šumu najveće vrijednosti spremnu za sječu što je po vrijednosti polovica, ali po površini manje od 30%.
Općine su tako dobile mlađu i lošiju šumu, ali više od 70% površine. Nakon što je država posjekla svojih 30% površine, došlo je na vidjelo kolika je zapravo vrijednost 70%, ali i vrijednost dugoročnog razmišljanja. Prihodima od svoje ogromne imovine i dobrim upravljanjem, Zajednica općina – Brodska imovna općina, učinila je ovaj dio Slavonije jednim od najbogatijih dijelova Hrvatske.
Najatraktivniji dio imovine Brodske imovne općine je palača u centru Vinkovaca, zgrada Hrvatskih šuma, koja je nekada služila kao Ekonomska škola. Ova zgrada izgrađena je od dijela kamata na glavnicu 1908. godine.
Za više-manje sve puteve na svom području platila je dovoz kamena i kupila tucanik, financirala materijal za staze. Imala je znatan udio u izgradnji pruge Dalj-Vinkovci-Slavonski Brod, osigurala je zemljište za trasu pruge Vinkovci-Beograd, zatim za prugu Vinkovci-Brčko, a na pruzi Vinkovci-Županja bila je i koncesionar. Financirala je izgradnju nasipa, i iskope većine glavnih danas postojećih kanala. Vjerojatno ne postoji ni jedna škola, crkava ili općinska zgrada u izgradnji koje nije financijski sudjelovala Brodska imovna općina, podsjeća Gašparović.
Gašparović smatra da se šume danas uništavaju u režiji države koja o njima ne vodi dovoljnu i adekvatnu brigu, a nama šume znače isto što i Dalmaciji more.
-Kada se posiječe i zadnje drvo koje je posadila Brodska imovna općina, što će ostati iza Hrvatskih šuma d.o.o.? Gdje je dobit? Gradi li se danas išta u Slavoniji od dobiti ostvarene iz šuma? Vratimo svoju imovinu. Mi nismo prosjaci koji klečeći s ispruženim dlanovima idu u Zagreb i zahvalno se vraćaju s mrvicama koje nam daju. Fondovi će nestati, ne dajmo da nestanu i šume. Vratimo naše šume. Za bogatu Slavoniju!, poručio je za kraj Gašparović.