Nakon rekordnog rasta primanja i eksplozivnog rasta minimalne plaće za čak 92% u prethodnih pet godina, trošak rada natjerao je poslodavce u prerađivačkoj industriji na zaustavljanje investicija i zatvaranje radnih mjesta. Poslodavci okupljeni oko HUP-a, stoga traže jednogodišnju odgodu novog povećanja minimalne plaće.
Hrvatska udruga poslodavaca, u ime poslodavaca koji stvaraju gotovo osamdeset posto hrvatskog BDP-a, apelira na Vladu Republike Hrvatske da kod određivanja minimalne plaće za 2026. godinu prioritet bude čuvanje radnih mjesta. Nastavak strelovitog rasta troška rada izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije.
Suprotno narativu prisutnom u javnosti kako kompanije izvlače „rekordnu“ dobit i slabo plaćaju radnike, realnost je sasvim drugačija. Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju ‘na nuli’ ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja. Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka za čak 55%, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora u Hrvatskoj rasle su samo 0,4% u 2024. godini, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.
S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72% odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42%, a minimalna plaća se gotovo udvostručila s rastom od čak 92% u samo pet godina. Realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak +21% u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a značajno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.
„Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast značajno veći od prosjeka EU što je posljedica političke stabilnosti, promišljenih političkih odluka u prethodnom razdoblju te izdašnih EU sredstava. Taj gospodarski rast itekako su osjetili građani i poslodavci jer se danas u Hrvatskoj živi značajno bolje nego ikada prije. To je dobrim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u vrlo kratkom roku, potaknuti i recentnim velikim skokovima plaća u javnom sektoru. Tvrtke zbog toga, naročito one u prerađivačkoj industriji, nemaju više prostora za investicije što ugrožava konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mjesta. Ako taj trend nekontroliranog rasta plaća nastavimo, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo stoga jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće kao i da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, baš kao što to čine brojne europske države“. poručio je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.
HUP pojašnjava kako svako povećanje minimalne plaće prati „efekt harmonike“, odnosno podrazumijeva i povećanje gotovo svih plaća u tvrtkama, uslijed kolektivnih ugovora ili očekivanja zaposlenika. Očekivanja daljnjih značajnih povećanja plaća u javnom sektoru, u kojem je masa plaća u dvije godine uzletjela enormnih 58%, čime prosječna plaća u privatnom sektoru danas zaostaje za onom u javnom sektoru za čak 32,5%, što nije slučaj u drugim EU državama, potaknula bi daljnji rast plaća u gospodarstvu i rast stopa inflacije.
O stanju u realnom sektoru gospodarstva, rezultatima provedene ankete među članovima HUP-a i preporukama za daljnje usklađivanje minimalne plaće danas su govorili: Mislav Balković, predsjednik HUP-a, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Marijan Batina, predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije, Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije i Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije.
Polovica tvrtki ne bi izdržala daljnje povećanje minimalne plaće
HUP je sa svojim članicama koje generiraju gotovo 80% hrvatskog BDP-a proveo intenzivne konzultacije o utjecaju koje bi povećanje minimalne plaće u 2026. godini imalo na njihovo poslovanje, investicije i broj radnika.
Bez zatvaranja radnih mjesta povećanje minimalne plaće na 1250 EUR u iduće tri godine ne bi moglo izdržati 16% poslodavaca, a dodatnih 32% njih moralo bi zaustaviti investicije, nužne za opstanak na europskom tržištu. U prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka morala bi zatvarati radna mjesta, a dodatnih 43% zaustavilo bi investicije. U najugroženijem dijelu prerađivačke industrije zaposleno je više 100 tisuća radnika, a prošlogodišnje povećanje minimalne plaće u tim sektorima već je počelo odnositi radna mjesta. Izgubljeno ih je 4000 u samo godinu dana.
„Naš apel Vladi je motiviran prije svega očuvanjem radnih mjesta, preživljavanjem ugroženih poslodavaca i industrija. Razumijemo i socijalnu komponentu minimalne plaće te želimo nastavak rasta svih plaća, uključivo i minimalne plaće, pri čemu bi tempo tog rasta trebao pratiti realne mogućnosti odnosno rast produktivnosti. Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, a kroz jednogodišnju odgodu daljnjeg rasta ugroženim bi sektorima industrije osigurali mogućnost pokretanja investicija i zadržavanja radnih mjesta.“ istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
HUP je iznio tri prijedloga za buduće usklađivanje minimalne plaće:
- Usklađivanje minimalne plaće s inflacijom i realnim rastom produktivnosti po formuli (= %Inflacija ± %rast produktivnosti). U godini poput 2025. u kojoj je inflacija oko 4%, a produktivnost pada oko 1%, minimalna bi se plaća povećala za 3%.
- Povećati i vezati osnovni osobni odbitak na iznos bruto1 minimalne plaće jer ako minimalna plaća ima i socijalnu komponentu onda je upitno zašto oporezivati takve plaće.
- Radi ravnopravnosti domaćih i stranih radnika propisati primjeren maksimalni trošak smještaja koji je dio minimalne plaće, ako taj smještaj zaista plaća poslodavac.
Čak 84% članica HUP-a podržava uvođenje automatske indeksacije minimalne plaće, pri čemu polovina ispitanih kao osnovu indeksacije predlaže produktivnost, dok druga polovina predlaže inflaciju ili troškove života.
U razgovoru s predstavnicima Udruge tekstilne i kožne industrije, Udruge drvne i papirne industrije i Udruge metalne industrije istaknuti su problemi koje je niska produktivnost potaknuta strelovitim povećanjem troškova rada donijela.
IZVOR: Hrvatska udruga poslodavaca