Danas je zakonom određeni državni praznik – Dan antifašističke borbe.
Prema službenim navodima slavimo osnivanje prvog partizanskog odreda 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska. No mnogi svjedoci toga vremena tvrde kako se tog dana osnovalo – apsolutno ništa.
Jedan od njih je i pokojni Sisčanin Lojzo Buturac, povjesničar, crkveni glazbenik i građevinski inženjer, koji je umro 9. kolovoza 2020. u Sisku u 96. godini života.
Lojzo je posvetio život borbi za istinu, a za njegova istaknuta djela sisački biskup mons. Vlado Košić dodijelio mu je najveće priznanje koje može dobiti vjernik katoličke Crkve: priznanje „Za Crkvu Prvosvećenika“ koje se dodjeljuje laicima i kleru za ustrajnost u službi i vjernost Crkvi.
Lojzinu životnu priču donosi Narod.hr, a ovo su samo neki od Lojzinih navoda:
-U Hrvatskoj se za komunističke vladavine proširila jedna laž, da je tobože 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska osnovan prvi partizanski odred protiv fašizma, što nije istina. Ta je laž ušla i u priznate povijesne knjige, pa ona u knjizi povjesničara Ive Goldsteina „Hrvatska 1918.-2008.“ na str. 79. glasi: „22. lipnja 1941. u šumi Brezovica osnovan je Sisački partizanski odred pod zapovjedništvom Vlade Janića – Cape i Marijana Cvetkovića sa 77 boraca, a već sutradan je odred minirao prugu Sisak-Sunja kod Blinjskog Kuta, rekao je Lojzo.
Lojzo sam daje odgovor na pitanje otkud mu pravo imati drugačije mišljenje o osnivanju ovog odreda on onog koje je postalo službeni narativ.
-Osjećam se pozvanim prije smrti pozvati hrvatsku javnost da konačno odbaci komunističke laži o tobožnjem sisačkom partizanskom odredu i da o događajima oko Siska, u mjesecima lipanj-rujan 1941. godine, usvoji istinu.
Nakon što preko 20 godina živimo u neovisnoj Hrvatskoj državi, imamo pravo odbaciti laži i živjeti u istini. Dužni smo to učiniti i prema današnjim i budućim naraštajima. Od kuda meni pravo da upravo ja, nepoznato ime u javnosti, upućujem ovaj poziv hrvatskoj javnosti? Pa otuda što sam ja možda još jedini živi svjedok, koji sam imao čast o ondašnjim zbivanjima razgovarati upravo s Vladom Janićem, komu se pripisuje osnivanje partizanskoga odreda, govorio je svojedobno Lojzo.
Lojzo svoje navode potkrepljuje i konkretnim dokazima iz tog vremena.
-Navodim ovdje i literaturu, svakomu dostupnu, koja djelomično ili potpuno potvrđuje istinu, koju mi je ispričao Janić. Iako je literatura iz komunističkog vremena, pa se pokušava spominjati neki odred, ona je ipak u svojoj osnovi istinita. U njoj nema Brezovice ni odreda, koji da je tamo osnovan.
Miroslav Matovina i Dragan Božić „Prvi partizanski odred“, Zagreb 1981. Sisački novinari Matovina i Božić razgovarali su s Vladom Janićem i drugim sisačkim prvoborcima pa im je knjiga gotovo u cijelosti istinita. U knjizi se opisuje stanje oko Siska od lipnja do rujna 1941. Dana 22. lipnja 1941. se spominje samo Sisak – Petrinja – Sunja – Kostajnica – Žabno. Zatim mjesec dana Žabenska šuma, mjesec dana potpuno zatišje i mjesec dana Brezovica, u koju je Janić došao tek koncem kolovoza.
Muzej Sisak i Turistička zajednica Sisak izdali su letak „Sisak-Brezovica, spomenik Prvom partizanskom odredu“, Turistkomerc Zagreb 1981. U letku ima istine, ali i neistine ili laži. Istina je da se sisački komunisti u lipnju i srpnju 1941. nisu okupljali u Brezovici nego u Žabenskoj šumi. A laž je da su u nekoj šumi Šikara 22. lipnja 1941. osnovali partizanski odred.
Podsjetimo kako su komunistički zločini osuđeni Deklaracijom Europskog parlamenta od 23. kolovoza 2008. koja je proglasila 23. kolovoza Danom europskog sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, što je potvrđeno i Rezolucijom Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. godine.
Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1999. (NN,76/2006.), u kojoj je navedeno da je totalni komunistički režim bio, bez iznimke, označen masovnim povredama ljudskih prava.