Na današnji dan odigrala se najslavnija hrvatska pobjeda nad Turcima

IZVOR: Grad Sisak

Na današnji dan, 22. lipnja 1593. godine pokraj Siska se odigrala najslavnija hrvatska pobjeda nad Turcima.

Ova pobjeda okrenula je tijek ratovanja na stranu Hrvata i od tada Turci polako gube svoja uporišta u Hrvatskoj. Bitka se odvila točno 100 godina nakon velikog poraza Hrvata na Krbavskom polju.

Bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u Europu. Odvijala se oko sisačke renesansne utvrde, danas poznate pod nazivom Stari grad, između osmanske vojske pod vodstvom Hasan-paše Predojevića i habsburške vojske pod vodstvom Ruprechta Eggenberga, Tome Bakača Erdödyja, Andrije Auersperga, Stjepana Grassweina i posade iz sisačke utvrde čiji zapovjednici bili su kanonici Blaž Gjurak i Matija Fintić.

Hasan paša Predojević je 1592. sagradio most preko Kupe u blizini današnje Petrinje i preko njega provaljivao u područja između Save i Kupe. Vrhunac njegove arogantnosti bilo je razdoblje ljeta 1592. kad se utaborio kod rijeke Lomnice u Turopolju i od tamo pustošio čitav kraj južno od Zagreba, spalivši 40 sela u turopoljskom području i okolici.

Iz svog tabora pokraj Lomnice navodno je čak odlazio u lov, kao da je posjednik tog područja. Sljedeće godine Hasan-paša je pokušao osvojiti Sisak, stratešku utvrdu na utoku Kupe u Savu. Zanimljivo je da su zapovjednici obrane sisačke utvrde bili svećenici jer je ona bila u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Kad je Hasan-paša opsjeo Sisak, u pomoć utvrdi priskočila je združena vojska hrvatskog bana Tome Erdödyja i austrijskih zapovjednika Eggenberga i Auersperga.

Na današnji dan, 22. lipnja, došlo je do bitke. Hasan-paša je neoprezno postavio svoju vojsku u loš taktički položaj, tako da joj je rijeka Kupa bila iza leđa. Kad je kršćanska vojska uspjela potisnuti Turke, ovi su se dali u bijeg i velikim dijelom utopili u Kupi. Kršćanske su snage u bitci izgubile između 40 i 50 vojnika, a osmanske oko 8000. Među poginulima i utopljenima na osmanskoj strani bio je i Hasan-paša Predojević, te njegov brat Džafer-beg.

Nakon bitke Europom se brzo proširio glas o pobjedi ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su papa Klement VIII., njemački car i hrvatsko-ugarski kralj Rudolf II., španjolski kralj Filip II. i austrijski nadvojvoda Karlo.

Inače zloglasni turski zapovjednik Hasan-paša Predojević rođen je u Bosni pod imenom Niko Predojević te je poput tisuća tadašnje kršćanske djece, otet od muslimana, odgajan i novačen u jurišne muslimanske postrojbe – janjičare – koje su napadale svoj narod i postajale njegove ubojice. Često su prema svojim sunarodnjacima upravo janjičari, rođenjem kršćani i odgojeni kao muslimani, bili najratoborniji i najsuroviji.

Sve do danas, kao znak zahvale za pobjedu u bitci kod Siska, malo zvono zagrebačke katedrale oglašava se svakoga dana u 14 sati. Od 22. lipnja 2010. godine i zvono sisačke Katedrale Uzvišenja Svetog Križa svakim danom u 14 sati zvonjavom podsjeća na ovu slavnu pobjedu kršćanske vojske nad Osmanlijama.

izvor: hr.wikipedia.org