
Na današnji dan, 18. kolovoza 1991., otet je dr. Ivan Šreter, istinski mirotvorac, čiji posmrtni ostaci do danas ostaju nepoznati.
Doktor Šreter bio je pakrački liječnik koji je otet na barikadi, mučen i ubijen. Oteli su ga lokalni Srbi. Poznat kao veliki domoljub za vrijeme Jugoslavije bio je osuđen na zatvorsku kaznu jer upotrijebio riječ „časnik“ umjesto riječi „oficir“.
Naime 1984. godine dr. Šreter je kao liječnik specijalist bolnice u Lipiku pregledao pacijenta Stevu Majstorovića i pri upisu liječničkoga nalaza u zdravstveni karton u rubriku zanimanje upisao izraz ”umirovljeni časnik” umjesto ”penzionirani oficir”.
Zbog toga je nakon velike medijske hajke jugoslavenskih oficira završio u zatvoru, ali i izgubio liječničku licencu.
Šreter je i nakon toga aktivno sudjelovao u javnom životu, a nakon izbijanja velikosrpske pobune 1991. godine zalagao se za mir i pozivao Srbe na prestanak velikosrpskog narativa. Bio je predsjednik Kriznog štaba za Zapadnu Slavoniju.
Pakrački Srbi su mu uzvratili tako da su 18. kolovoza 1991. postavili barikadu na cesti i oteli dr. Šretera kojem se od tada gubi svaki trag. Poznato je da je bio zarobljen i mučen nedaleko sela Bučje, a navodno je zadnji put viđen živ 29. kolovoza 1991. godine.
Zanimljivo da je i njegova sudbina povezana s Miloradom Pupovcem, koji je baš danas ponovno prozvao Hrvate kako „se svako ljeto javlja požar protiv Srba“.
Naime u svojoj knjizi „Nije bilo uzalud“ Slavko Degoricija otkrio je kako su pokušali osloboditi dr. Šretera, no bez uspjeha. Milorad Pupovac je zatražio oslobađanje dvojice srpskih liječnika, na što su Hrvati pristali u zamjenu za dr. Šretera.
Hrvati su pustili srpske liječnike, no Milorad Pupovac nikada nije osigurao puštanje doktora Šretera kao što je obećao. Hrvati su kasnije saznali da je Šreter odavno likvidiran, kao i to da je bio mučen i da nije služio kao liječnik, što je Pupovac tvrdio.
Posmrtni ostatci dr. Šretera do danas nisu pronađeni. Njemu u čast zaklada dr. Ivan Šreter svake godine dodjeljuje nagradu za najbolju novu hrvatsku riječ, na taj način čuvajući sjećanje na čovjeka koji je ljubav prema hrvatskom jeziku i Hrvatskoj platio životom.
