Jučer je svečano obilježena velika obljetnica 150 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj.
Središnji svečani događaj okupio je brojne visoke uzvanike, partnere, stručnjake i predstavnike javnog života kako bi se odalo priznanje bogatoj tradiciji te potvrdila ključna uloga ovog sustava u razvoju države, očuvanju prirodnog identiteta i izgradnji održive budućnosti.
Priča o sustavnom upravljanju vodama započela je još davne 1876. godine kada su pod okriljem vizije đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavljeni temelji suvremenog sustava. Strossmayer je među prvima prepoznao da bez vode nema napretka društva ni opstanka naroda na ovim prostorima. Njegovu viziju kroz stoljeće i pol nastavile su razvijati generacije inženjera i stručnjaka, osiguravajući da Hrvatska danas raspolaže jednim od najmodernijih i najučinkovitijih vodnogospodarskih sustava u ovom dijelu Europe.
„Biti na čelu organiziranog sustava koji na prostorima Hrvatske već stoljeće i pol skrbi o jednom od najvažnijih resursa današnjice osobita je čast, ali i ogromna odgovornost. Upravljati vodom danas donosi svakodnevne izazove, od sve učestalijih ekstremnih vremenskih pojava, poplava i oluja pa sve do dugih sušnih razdoblja. Generacije naših stručnjaka gradile su sustave štiteći živote od snage vode, ali i koristeći sve njezine blagodati. Upravljanje vodom nije povlastica, već dužnost prema sadašnjim i budućim naraštajima kojima ostavljamo ovo prirodno blago na održivo upravljanje,“ istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Svečanosti je nazočio premijer sa suradnicima. Poručio je da smo privilegirana zemlja jer u razdoblju klimatskih promjena, sve češćih suša, poplava i rastućeg pritiska na vodne resurse, vrijednost vode raste, a Hrvatska raspolaže jednim od najvećih obnovljivih resursa slatke vode po stanovniku Europske unije. Ono što nam se danas možda čini prirodnim obiljem, sutra će biti jedan od naših najdragocjenijih strateških resursa, rekao je, dodavši da ga zato moramo svi čuvati.
-Ovako dugo razdoblje organiziranog upravljanja vodama govori o tome da je hrvatsko društvo rano prepoznalo vrijednost vode, kazao je Plenković.
Plenković se dotaknuo i teme ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću, kazavši da se tamo dogodilo ono što se nije smjelo dogoditi, a to je zlouporaba sustava gospodarenja otpadom radi stjecanja protupravne koristi.
Naglasio je kako se za takvo postupanje mora utvrditi odgovornost te da će nju utvrditi sudovi u kaznenom postupku koje tijela kaznenog progona već vode protiv odgovornih pravnih i fizičkih osoba.
Istaknuo je i zadaću Vlade, koja će ukloniti posljedice, zaštititi ljude i okoliš i utvrditi što se u sustavu mora promijeniti kako se ovako nešto više ne bi događalo. To ćemo učiniti u što bržem mogućem roku, poručio je Plenković.
Plenković ističe kako dosadašnje službene analize vode koju građani Gospića i Ličko-senjske županije piju pokazuju da je voda u potpunosti ispravna za piće.-Problem ne treba umanjivati ondje gdje postoji, ali ga ne treba širiti ni ondje gdje mjerenja takav problem ne pokazuju. Građani ne trebaju nikome vjerovati na riječ, nego se trebaju pouzdati u istinite i pouzdane podatke od nadležnih hrvatskih institucija, zaključio je Plenković.
Plenković je dodao da je Gospić prilika da država izvuče određenu pouku jer dobar sustav je onaj koji uči iz vlastitih pogrešaka i slabosti te ga ispravlja i unaprjeđuje.
Najavio je da će, usporedno sa sanacijom Gospića, ne samo analizirati cijeli lanac od izdavanja dozvola i praćenja tijeka otpada do inspekcijskog nazora, razmjene informacija i zaštite tla i voda, već razmotriti jesu li nadležnosti optimalno raspoređene između državne, regionalne i lokalne razine.
Postoji očit institucionalni paradoks, naglasio je premijer, ako se neke odluke donose decentralizirano, a u trenutku kad nastane ozbiljan problem očekuje se od središnje države, odnosno Vlade, da preuzme punu odgovornost i sanira njegove posljedice.
Premijer je istaknuo da to nije argument protiv decentralizacije regionalne i lokalne samouprave, već pitanje na koje kao država moraju odgovoriti te najavio da će pitanje usklađivanja odgovornosti i ovlasti biti predmet izmjena i dopuna Zakona o gospodarenju otpadom koji je Vlada pripremila.
Naglasio je da je potrebno zaustaviti kriminalno gospodarenje otpadom, a ne kružno gospodarstvo.
-Problem Gospića zato nije postojanje otpada, niti legalno gospodarenje otpada. Problem nastaje kada otpad završi ondje gdje ne smije završiti, kada se njegov stvarni sadržaj prikriva ili kada se s njime postupa protivno propisima. Otpad mora završiti ondje gdje se može sigurno oporaviti ili zbrinuti, a ne ondje gdje ga se može sakriti, poručio je Plenković.
Ukupna duljina hrvatske vodoopskrbne mreže danas premašuje 50.000 kilometara, što je više od opsega Zemlje. Ugrađeni su mjerni uređaji na sve vodozahvate u Hrvatskoj i izrađeni akcijski planovi za sva uslužna područja kako bismo smanjili gubitke vode.
Plenković je iznio podatke prema kojima je na javnu odvodnju danas priključeno oko 60 posto stanovništva, a u posljednjih deset godina izgrađeno je ili rekonstruirano 118 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kazao je i da je za sigurnost proizvodnje hrane u zadnjih dvadeset godina uloženo više od 255 milijuna eura i izgrađeno 29 novih sustava navodnjavanja.
Hrvatsko plavo gospodarstvo zapošljava više od 140.000 ljudi i stvara više od 3 milijarde eura dodane vrijednosti godišnje.
-Vodu moramo čuvati ondje gdje izvire, dok prolazi našim rijekama i podzemljem, dok je koristimo i kada je vraćamo u okoliš. Naše rijeke i more stoljećima su hranile Hrvatsku. Na nama je da ih sačuvamo za generacije koje dolaze, poručio je Plenković.
izvor: Hrvatske vode, Vlada RH
