Jučer je održana večer sjećanja na Grgu Krajinu.
Upravo na jučerašnji dan,19. prosinca, na današnji dan prije točno 31 godinu otvorena je Dječja knjižnica Mira, uz veliku pomoć pok. Đurđe Mesić, fondacije Soros, UNICEF-a, ali i pomoći od 20 000 DEM (njemačkih maraka) gospođe Dubravke Oraić Tolić od prodaje monografije “Hrvatsko ratno pismo”, i naravno uz veliki trud tadašnjeg ravnatelja Grge Krajina.
Akademkinja Oraić Tolić uručila je Damiru Dujiću, predsjedniku braniteljskih udruga, jedan od posljednjih primjeraka monografije Hrvatsko ratno pismo.
S obzirom na to da je 31. obljetnica Dječje knjižnice Mira, napravljena je i torta, a prvi rez zajedno su napravili Filip Krajina, sin Grge Krajina, i Dubravka Oraić Tolić.
Uz Filipa Krajina i Dubravku Oraić Tolić, sudjelovali su i Dražen Švagelj, potpredsjednik Matice hrvatske, tadašnji gradonačelnik i prvi gradonačelnik grada Vinkovaca.
Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci obilježio je knjižničar i profesor hrvatskoga jezika i književnosti, pokojni Grgo Krajina, koji je bio posljednji ravnatelj Narodne knjižnice
i čitaonice Vinkovci i prvi ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, a također je i jedan od prvih učlanjenih HDZ-ovaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Grgo Krajina učlanio se u HDZ u lipnju 1989. godine u Osijeku, kada je to bilo izuzetno opasno i ilegalno u bivšoj državi.
Dok je preko 40 posto županije bilo okupirano, zaposlenici vinkovačke knjižnice restaurirali su zgradu u Gundulićevoj 6 koja je tada trebala biti budući prostor vinkovačke knjižnice. Prvo je napravljen odjel za odrasle, a onda dječji odjel koji je tek 1994. godine službeno otvoren i nazvan Dječja knjižnica “Mira” na prijedlog Đurđe Mesić, a akademkinja Dubravka Oraić Tolić je u prosincu 1993. donijela 20 000 DEM od prodaje monografije Hrvatsko ratno pismo kako bi se taj najmoderniji knjižnični dječji odjel u hrvatskoj mogao napraviti. Najosobitije od svega jest da su dosta tih građevinskih poslova radili knjižničari, u početku gotovo bez ičije pomoći izvana i bez ikakvog formalnog obrazovanja o uređenju interijera i eksterijera.
Godine 1995. u knjižnici se otvorila CD-ROM posudionica koja je poslije prerasla u multimedijalni odjel te je time Grgo Krajina jedan od prvih ravnatelja koji je uveo multimedijalnost u knjižnice, na čemu i počivaju sve te brojne korisničke posjete ove sadašnje moderne vinkovačke knjižnice. U suradnji s tadašnjim gradonačelnikom Draženom Švageljom, 1997. godine u vinkovačku je knjižnicu uveden CARNet što je za ono doba bilo neusporedivo ispred svoga vremena, a godine 1998. Švagelj i Grgo sakupili su zbirku Radauš.
Godine 1999. Grgo Krajina biva odlikovan nagradom Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, što je jedno od najvećih odlikovanja za kulturu koje pojedinac može zaslužiti. Također smo došli do jednog fascinantnog filološkog otkrića, a to je da je Grgo Krajina 2003. godine pronašao jedne od posljednjih postojećih originalnih književnih rukopisa Ivana Kozarca, što je jedno od bitnijih filoloških otkrića 21. stoljeća kada su u pitanju zavičajni vinkovački pisci. Godine 2004. Grgo Krajina uspješno organizira restauraciju originalnog rukopisa Reljkovićeva Satira iz 18. st., koji se i dan danas čuva u sefu vinkovačke gimnazije koja i nosi naziv Matije Antuna Reljkovića.
Nezaobilazno je reći da je Grgo Krajina u najvećoj mjeri zaslužan za uvođenje bibliobusa u vinkovačku knjižnicu. Posljednji ugovor koji je Grgo Krajina potpisao kao ravnatelj knjižnice 2005. godine bio je prijem bibliobusa, što je tada bila neobična inovacija te je jedan od većih koraka u razvitku knjižničarstva u Hrvatskoj. Bilo je to taman kada je Grgo otišao na poziciju županijskoga pročelnika, a županija ja tada financirala bibliobus koji je trebao ući u funkciju. Bitno je napomenuti da pregovori oko financiranja bibliobusa nisu tekli glatko, ali tu su do izražaja došle Grgina karizma, elokvencija i retoričke vještine po čemu je on možda među ljudima i bio najpoznatiji.
Uz sve navedeno, bibliotekar i profesor Grgo Krajina zadužio je knjižničarsku struku i vinkovačku knjižnicu. Može se reći da je Grgo Krajina utemeljitelj moderne Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci te generalno utemeljitelj modernog knjižničarstva na području Istočne Hrvatske, a možda i na šire. Osim toga, Grgo Krajina je uz Himzu Nuhanovića jedan od osnivača Festivala glumca, što ga sumarno i nesumnjivo čini jednim od većih kulturnih doprinositelja našega doba.
