
U strukturi financijske imovine kućanstava u Hrvatskoj smanjuje se udio gotovine i depozita, dok raste udio ulaganja u dužničke vrijednosne papire, što je potaknuto novim mogućnostima na tržištu kapitala, pokazuje analiza HGK o financijskoj imovini i depozitima kućanstava koja je predstavljena na okruglom stolom održanom povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
U županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama nema promjena u odnosu na prethodne godine. I dalje, uz Grad Zagreb na koji otpada 28 posto ukupnih depozita, koncentracija depozita prisutna je u sedam županija koje čine Jadransku Hrvatsku i gdje se nalazi 42 posto ukupnih depozita. Na ostalih 13 županija otpada 30 posto ukupnih depozita. Najveće depozite po stanovniku ima Istarska županija (15.120 eura), a najmanje Vukovarsko-srijemska (5.014 eura). Prosjek na razini Hrvatske je 10.679 eura po stanovniku.
Na kraju lipnja ove godine u odnosu na lipanj 2024., oročeni depoziti su pali ili stagnirali u svim županijama, a samo je Međimurska županija imala veći rast (6,8%).
– Na razini županija vidljiv je snažan rast prekonoćnih depozita, što upućuje na rast zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti u cijeloj Hrvatskoj. Istovremeno, pad oročenih depozita tijekom protekle godine pokazuje da su građani reagirali na smanjenja referentnih kamatnih stopa od strane Europske središnje banke pa onda i svih ostalih kamatnih stopa. Promjena strukture financijske imovine kućanstava u kojoj udio depozita pada govori o postupnom razvoju financijskog tržišta i pismenosti u Hrvatskoj, komentirao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, navela je da su nekretnine i dalje važan oblik štednje u Hrvatskoj.
– U okruženju rasta BDP-a i zaposlenosti te znatnog porasta realnih plaća optimizam potrošača je na povišenoj razini – to potiče potrošnju, dok se stopa štednje sporo približava prosjeku europodručja. Nekretnine su i dalje među najvažnijim oblicima ulaganja u Hrvatskoj. U financijskoj imovini dominiraju depoziti, ali njihov udio pada, a raste udio imovine u dužničkim instrumentima. Kućanstva su u Hrvatskoj manje zadužena u odnosu na prosjek europodručja, no ubrzava se stopa rasta tog duga, što je potaknulo HNB da postroži kriterije kreditiranja potrošača od srpnja 2025., kazala je Švaljek.
IZVOR: Hrvatska gospodarska komora

