Vlada je predstavila sadržaj novoga paketa antiinflacijskih mjera koji uključuje energetske mjere, odnosno nastavak postojećih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu, zatim proračunsku disciplinu, administrativne mjere i izmjene u poreznom sustavu.
Premijer Plenković je podsjetio je da su svi dosadašnji paketi mjera koje je Vlada usvajala pomogli u očuvanju socijalne kohezije u ranijim krizama. Nove mjere se odnose na usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine.
Ukratko Vlada ne ide u smanjenje poreza, već zapravo uvodi neke nove.
Govoreći o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, kazao je da će obuhvatiti velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj. Ovaj tretman bit će takav da će se bruto dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama – 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe, pojasnio je Ćorić.
Međutim, prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto. Taj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ne ostvaruju na području Republike Hrvatske, što je jasna poruka da štitimo naše izvoznike, dodao je.
Izmjene poreza planiraju se i na paušalno oporezivanje obrtnika. Ministar Ćorić naveo da je u tom sektoru 2017. u Hrvatskoj bilo oko 27,5 tisuća paušalnih obrta, a krajem 2025. godine taj broj je uvećan gotovo četiri puta – na 101 tisuću. Iz toga je razvidno da se u okviru paušalne djelatnosti u proteklih nekoliko godina generirao određen broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću.
Najavio je i izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu. „Držimo da je u ovom trenutku opravdano povećanje iznosa paušala u turističkoj djelatnosti u kontekstu kratkoročnog najma. Tu prije svega govorimo o prvoj, odnosno drugoj skupini paušalista prema Indeksu turističke razvijenosti – minimalne razine oporezivanja, odnosno paušal u drugoj skupini povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura“, najavio je ministar. Unatoč ovim izmjenama, naglasio je, kratkoročni najam u turizmu i dalje će ostati oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Hrvatskoj, no dovest će do približavanja ovih poreznih stopa.
Uz to, od 1. siječnja iduće godine ukinut će se porez na dohodak na mirovine. Tom mjerom Vlada želi zaštititi životni standarda najranjivije skupine, odnosno umirovljenika, adresirajući povećane inflatorne pritiske kroz rast dohodaka umirovljenika na koje se do sada oporezivanje odnosilo, njih 550 tisuća.
-Ideja je vrlo jasna, na taj način zapravo omogućavamo da dosadašnje mirovine umirovljenika rastu ovisno o tome kako su kroz jedinice lokalne samouprave bile tretirane kroz porez na dohodak. Primjerice, mirovina koja je do sada u bruto iznosu bila 1.000 eura, prema ovom prijedlogu, u neto iznosu koji je iznosio 954 eura — taj neto iznos bit će povećan za 46 eura, pojasnio je ministar Ćorić.
Mjere koje su ranije donesene i dalje ostaju na snazi, naglasio je ministar, a riječ je o subvencioniranju cijena plina, struje i goriva, ograničavanju cijena 100 kategorija proizvoda, mjeri transparentnosti cijena koja uključuje sidrenje cijena 9.000 proizvoda na razini 2. svibnja 2025. godine i objavi njihovih cjenika te mjeri sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost koja se već nekoliko godina odnosi na niz proizvoda i usluga.
Jesu li novi porezi zaista pravi put ka izlazu iz inflacije? Do sada se svaki novi namet poslodavcima prelio na leđa građana, a zašto Vlada misli kako će ovog puta biti drugačije tek ćemo vidjeti.
Valja spomenuti i kako Vlada između ostalog uvodi moratorij na sve administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu u ovoj godini. Mjere u poreznom sustavu odnose se na uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže u bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, izmjene paušalnog oporezivanja u turizmu te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je kako je cilj mjera adresiranje inflatornih pritisaka. Naglasio je da je Hrvatska u proteklim godinama doživjela iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti koji sam po sebi proizvodi zagrijanost ekonomije i čini je nešto osjetljivijom na cjenovne šokove.
-Ono što želimo jest setom mjera spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, koja kao takva čini ovu inflaciju u ovom trenutku na višim razinama od željenih. Naše mjere, pored postojećih energetskih mjera, uključuju nekoliko segmenata. Tu prije svega želim uputiti na moment proračunske discipline, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine, na moratorij na administrativne cijene određivane od strane države i paradržavnih tijela te konačno na neke izmjene u poreznom sustavu koje će adresirati određene segmente agregatne potražnje koje postoje, kazao je Ćorić.